Uspješno poletio ultratihi dron koji umjesto hrpe propelera koristi ionski pogon
U moru eVTOL letjelica sa i bez putnika, koje se oslanjaju na razne klasične ili hibridne pogone, prva koja donosi pravu inovaciju u pogonskom sklopu i tišini leta stiže s Floride
Undefined Technologies, startup iz američke savezne države Floride, predstavio je javnosti svoju tihu bespilotnu letjelicu Silent Ventus. Video koji su objavili uz ovo predstavljanje prikazuje pokusni let u trajanju od četiri i pol minute, čime, prema njihovom mišljenju, ova tehnologija pokazuje da je spremna za komercijalizaciju.
Ideja ovog startupa jest proizvoditi bespilotne letjelice primarno za prijevoz tereta i dostavu, a glavna prednost njihovog rješenja trebao bi biti pogon – tihi i učinkoviti ionski potisnik, koji je izumio osnivač kompanije, Tomas Pribanic. "Na ovom uzlaznom putu smo u razvoju tehnologije već godinu dana. Naporno radimo na savladavanju brojnih tehničkih izazova povezanih sa sustavom hlađenja letjelice, životnim vijekom baterija, avionikom te tehnologijama za snižavanje buke", kaže Pribanic.
S vremenom sve tiši
Dron Silent Ventus prilikom ovog je pokusnog leta proizvodio buku snage tek 75 dB, a do kraja godine njihovi bi dronovi trebali dodatno smanjiti razinu buke te dobiti mogućnost dužeg leta. Cilj im je postići 15-minutnu autonomiju s najviše 70 dB buke, što bi omogućilo dostavu paketa na području "zadnjeg kilometra", odnosno od sortirnog ili logističkog središta do krajnjih kupaca u gradovima – sve uz minimalno zagađenje bukom.
Osnovni dio inovativne letjelice takozvani je "ionski potisnik", koji generira oblak iona i time proizvodi silu potiska. Ona je kod Undefined Technologiesa i do 150% snažnija nego kod ostalih postojećih usporedivih rješenja. Pokusni letovi s njihovim pogonima pokazuju da je ionski pogon iskoristiv i u Zemljinoj atmosferi, jer je do sada prevladavala njegova upotreba u svemirskim tehnologijama.
Uspiju li Pribanic i njegova kompanija u svojim namjerama, tihi dronovi na baterijsko-ionski pogon trebali bi u komercijalnu upotrebu ući 2024. godine.
