U kolovozu smo pisali o tome kako se zbog previše prijava od 1. rujna 2025. godine privremeno zatvara natječaj za sufinanciranje kućnih solarnih elektrana koji je bio otvoren u lipnju 2025. godine. Do tada se bilo prijavilo čak 4100 projektnih prijava. Velik interes u tom periodu vjerojatno je posljedica činjenice da od početka 2026. godine stupa na snagu promjena Zakona gdje će biti uveden novi princip obračuna. Uvest će se plaćanja mrežarina i ostalih povezanih naknada gdje će solarne kućne elektrane postati nešto manje isplativima. Svi oni, koji uspiju započeti projektiranje prije 1. siječnja, još će deset godina moći koristiti prednosti neto financijskog obračuna i tako si prije isplatiti investiciju.

Natječaj je obnovljen!

Prema tom natječaju građani koji se žele prijaviti moraju dokazati prebivalište na adresi kuće u trenutku puštanja elektrane u pogon, kao i legalnost i vlasništvo objekta. Prijave će se zaprimati od 29. listopada 2025. u 9 sati, isključivo elektronički putem sustava eFZOEU.

Prijava u sustav eFZOEU vrši se identifikacijom vjerodajnicama Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) značajne razine sigurnosti. Prijavitelj prijavu podnosi samostalno, a u njegovo ime prijavu može podnijeti i opunomoćenik ukoliko za navedeno ima specijalnu punomoć ovjerenu od javnog bilježnika. Dodatne informacije o Pozivu mogu se dobiti telefonskim pozivom na 01/5391-914 i 01/5391-916, kao i dostavljanjem upita elektroničkom poštom, na adresu pozivni.centar@fzoeu.hr.

Koji je cilj ovoga poziva?

Da podsjetimo, za tu namjenu predviđeno je 7,5 milijuna eura, a vlasnici kuća mogu ostvariti do 50 % sufinanciranja troškova, odnosno do 600 eura po kW instalirane snage. Cilj poziva je omogućiti potporu građanima koji su već uložili u solarne sustave, ali nisu mogli sudjelovati u prošlogodišnjem programu energetske obnove.

Fond procjenjuje da će sredstva biti dostatna za sufinanciranje oko 1.800 elektrana, a potpuni popis dokumentacije dostupan je na mrežnim stranicama Fonda. Do sada je kroz različite programe sufinancirano oko 5.600 solarnih elektrana, a ovogodišnji pozivi vrijedni 28 milijuna eura dodatno će povećati taj broj.

Fond planira nastaviti s poticajima i narednih godina, u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim ciljevima, potičući građane na smanjenje troškova energije i veću energetsku neovisnost, uz doprinos dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji.

Promjene od 2026. godine

Prema izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije, od početka 2026. kućne solarne elektrane postat će manje isplative. Korisnici samoopskrbe više neće biti oslobođeni plaćanja mrežarine ni drugih naknada, a otkupna cijena energije predane u mrežu bit će niža. Cilj je potaknuti građane da proizvode energiju uglavnom za vlastite potrebe te se udružuju u energetske zajednice.

Stručnjaci procjenjuju da će se financijska isplativost smanjiti za oko 20 %, no solarne elektrane i dalje ostaju isplativa investicija, osobito u Dalmaciji. Građani koji elektrane instaliraju do kraja 2025. moći će deset godina zadržati povoljnije uvjete prema starom modelu.

Primjerice, kod ulaganja od 5.380 eura, sadašnji period povrata iznosi 6-7 godina, a u novom modelu 9-10 godina. Uz sufinanciranje Fonda od 50 %, povrat se skraćuje na 4-5 godina, što i dalje čini ulaganje vrlo atraktivnim.

U budućem modelu naglasak će biti na točnom dimenzioniranju sustava i potrošnji energije u trenutku proizvodnje, dok će se naknade obračunavati samo na energiju preuzetu iz mreže

Zaključak

Većina ljudi koji žive u kućama vjerojatno priželjkuju samoodrživi dom, kuću koja proizvodi vlastitu električnu energiju, ima vlastite izvore vode i što manje ovisi o vanjskim sustavima. Takav način života postaje sve privlačniji, osobito u ovim neizvjesnim vremenima obilježenima porastom troškova i čestim promjenama na tržištu energije.

Ako država i u budućnosti nastavi sufinancirati do 50 posto troška kupnje i ugradnje solarnih elektrana u kućanstvima, to će i dalje biti izvrsna prilika za građane. Posebno se to odnosi na kućanstva s većom potrošnjom energije, kao i na one koji žive u toplijim i sunčanijim dijelovima Hrvatske, gdje se takva ulaganja vraćaju znatno brže.

Ipak, određenu nesigurnost stvara činjenica da se zakoni i propisi kod nas često mijenjaju, a sustav se još uvijek usklađuje s europskim direktivama. Zbog toga građani s pravom strahuju da bi oni koji danas dobiju poticaje mogli sutra biti izloženi novim pravilima ili čak dodatnim troškovima. Takve situacije podsjećaju na ranija iskustva kada je država poticala građane na ugovaranje stambenih kredita, životnih i zdravstvenih osiguranja kroz porezne olakšice, da bi te pogodnosti kasnije ukinula, ostavljajući mnoge da naknadno mijenjaju svoje planove i izračune isplativosti.

Unatoč tome, kad se usporede troškovi i dugoročne koristi, ulaganje u vlastitu proizvodnju energije i dalje se pokazuje vrlo isplativim i razumnim izborom. U svijetu koji sve više teži održivosti, svaka kuća koja proizvodi vlastitu struju korak je bliže energetskoj neovisnosti i sigurnijoj budućnosti.