Pomaknuti rokovi za početak rada fuzijskog reaktora ITER, najavljeno i povećanje troškova
Osim što će prva plazma u reaktoru biti pokrenuta nekoliko godina kasnije, kolaboracija predviđa i da će ukupni troškovi izgradnje eksperimentalnog fuzijskog reaktora narasti za 5 milijardi eura
Europska fuzijska kolaboracija International Thermonuclear Experimental Reactor (ITER), u kojoj sudjeluju i hrvatski stručnjaci, održala je u lipnju svoj redovni sastanak upravnog vijeća, na kojem su revidirani vremenski okviri za određene ključne događaje vezane uz taj projekt. Novi plan zamijenit će onaj aktualni, donesen 2016. godine, a za koji se već neko vrijeme (posebice nakon pandemije) smatralo da nije izvediv, praktičan ili optimalan. Osim pandemije i usporavanja lanaca dobave, rad na fuzijskom reaktoru ITER usporili su razni tehnički izazovi, jer je jedan ključni dio stroja zahtijevao popravak krajem 2022. godine. Shodno tome, predloženi su novi rokovi.
Odgođeno, ali zato i skuplje
Ranije je plan bio simboličnu "prvu plazmu" zavrtjeti u reaktoru, pa tek nakon toga dograđivati cijeli sklop. No, sada se planira početi rad i "prvu plazmu" pokrenuti u reaktoru koji je značajno dorađeniji. Prema tom planu, već od početka rada ITER će moći obavljati istraživanja na potpuno integriranim sustavima, uz punu snagu magnetske ovojnice i protok struje. Time će se nadoknaditi određeno vrijeme izgubljeno zbog odgoda u pokretanju reaktora.
Kao što je ranije najavljeno, ITER će također zamijeniti izvorno planirani berilij, kojim su trebale biti prekrivene stijenke fuzijskog reaktora, volframom, koji ne predstavlja zdravstveni rizik.
Zaključno, upravno vijeće ITER-a kaže da će punu magnetsku energiju u reaktoru postići 2036. godine, što je tri godine kasnije od roka u dosadašnjem planu. Početak rada s reakcijama deuterija i tricija planira se za 2039. godinu, što predstavlja odgodu od četiri godine. Uspoređujemo li planirani službeni početak rada ITER-a s punom energijom plazme, nekad davno postavljen na 2025. godinu, s ovim objavljenim sada, dolazimo do odgode od osam godina.
Novi planovi nisu pomaknuli samo vremenske, već i financijske okvire projekta. Generalni direktor projekta Pietro Barabaschi istaknuo je da će troškovi realizacije novog plana biti povećani, i to za čak 5 milijardi eura. Taj iznos još je u procesu revizije kod članica kolaboracije.
Tehnički ciljevi
Kad je riječ o dugoročnim tehničkim ciljevima, ITER i dalje ostaje vjeran izvornom planu. Bit će to fuzijski reaktor s desetak puta većim tokamakom od svih konkurenata i imat će ugrađen najveći magnet na svijetu (mase veće od 6.000 tona, snage 12 Tesla). Kako bi se dostigla pozitivna energetska bilanca, u kojoj je Q-faktor veći ili jednak 10, morat će se stvoriti oko 500 MW fuzijske energije za oko 50 MW energije koja će dogrijavati plazmu, pa u pulsevima od 400 sekundi stvarati toplinsku ravnotežu i proizvoditi "besplatnu" energiju. S vremenom, ukupni Q-faktor bi, pri stabilnom radu reaktora, trebao biti najmanje 5.
