Gotovo svaka međunarodna tehnološka kompanija koja drži do sebe i ima dio poslovanja u Europi, za europsko je sjedište odabrala Irsku. Više je razloga za takvu odluku, od poznatog povoljnog poreznog tretmana, preko geografskog smještaja i činjenice da tamo stižu prekomorski podatkovni kabeli, pa do tehnološkog ekosustava i priljeva stručne radne snage. No, činjenica da se tamo koncentrira velik dio tehnološke industrije sa svojim uredima i podatkovnim centrima, donosi Irskoj i energetske izazove, pokazuju to novi podaci njihovog središnjeg statističkog ureda, CSO (Central Statistics Office).

Ogroman rast potražnje

Tijekom 2023. godine podatkovni su centri u Irskoj trošili oko 21% mjerene električne energije, uz godišnji rast potrošnje od čak 20%. Veliki rast traje od 2015. godine, kada su podatkovni centri bili na 5% nacionalne potrošnje električne energije, da bi do sada taj udio bio više nego učetverostručen. Gledano na razini tromjesečja, početkom 2015. godine podatkovni su centri u Irskoj trošili 290 GWh, da bi u posljednjem kvartalu 2023. trošili 1.661 GWh, što predstavlja porast od čak 473%. U istom je razdoblju ukupna mjerena potrošnja električne energije u Irskoj narasla za 24%.

U Irskoj danas postoje 82 aktivna podatkovna centra, 14 ih je u fazi izgradnje, a dodatnih 40 je u planu. Pogled u budućnost otkriva, dakle, da će energetska potražnja u Irskoj i dalje biti u uzlaznoj putanji. Međunarodna energetska agencija (IEA) predviđa da će na svjetskoj razini već do 2026. godine energetske potrebe podatkovnih centara biti udvostručene, a u tom bi scenariju u Irskoj oni trošili gotovo trećinu ukupne električne energije.

Usporedivi s kućanstvima

Za usporedbu – dok 21% potrošnje električne energije otpada na podatkovne centre, sva urbana domaćinstva u Irskoj zaslužna su za 18%, a ruralna za tek 10% ukupne godišnje potrošnje. Brzi rast potrošnje navodi neke stručnjake i na zabrinutost oko mogućih nestašica energije na području Irske, kao i na zaključak da, održi li se dosadašnji trend, teško da će tamo biti ispunjen cilj 50%-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine.

Čak i uz rast obnovljivih izvora energije, oni teško mogu nadoknaditi sve rastuće potrebe ovog sektora. Irska trenutačno više od 80% svojih potreba zadovoljava energijom iz fosilnih goriva, dok više od 78% nje dolazi iz uvoza. Tek oko 14% potrošnje pokriveno je obnovljivim izvorima, iako oni posljednjih godina bilježe velike stope rasta.