Španjolska pokrajina Aragon postala je simbol rastućeg sukoba između tehnoloških ambicija i održivosti okoliša. Ovaj poljoprivredni kraj, koji se već desetljećima bori s problemom nedostatka vode, sada se suočava s dodatnim izazovom. Prije tek mjesec dana Microsoft i Amazon dodatno su pogoršali njihovu krizu s vodom kupovinom zemljišta u ovoj sušnoj regiji za gradnju masivnih AI podatkovnih centara.

Klimatske promjene i sve češće suše dodatno su pogoršale situaciju u Aragonu i ugrozile poljoprivredne prinose. Upravo u ovakvu osjetljivu situaciju stigli su tehnološki divovi s vlastitim planovima koji zahtijevaju milijune litara vode godišnje za hlađenje.

Lokalna kriza - globalni igrači

Razmjere problema najbolje ilustrira Microsoftova globalna potrošnja vode koja se u razdoblju od 2020. do 2023. godine gotovo udvostručila. Kompanija već upravlja četiri podatkovni centra u Španjolskoj, a sada planira dodatno širenje u Aragonu. Amazon pak drži svoje podatke o potrošnji vode pod velom tajne, iako je zatražio 48 posto više vode u Španjolskoj, što lokalno stanovništvo čini sve sumnjičavijim prema novim investicijama.

Ova šutnja posebno zabrinjava s obzirom na to da masivni podatkovni centri godišnje troše milijune litara vode za hlađenje i dodatno opterećuju resurse u regiji koja već godinama pati od suše. Investicija velikih tehnoloških kompanija od 15 milijardi eura obećava nova radna mjesta i poboljšanje infrastrukture, ali lokalno stanovništvo ostaje skeptično.

Otpor iz Aragona

Aurora Gómez, koja vodi kampanju Tu Nube Seca Mi Río, izjavila je za Politico da su poljoprivrednici očajni jer podatkovni centri troše resurse potrebne za njihovu egzistenciju. Njena kampanja postala je glasom svih onih koji se bore protiv pretvaranja poljoprivrednog kraja u tehnološki centar na račun vodnih resursa.

 Lokalni gradonačelnici poput José Luisa Montera iz Villamayor de Gállegoa također se opiru novim projektima i traže od regionalnih vlada preispitivanje planova. Njihov stav podržava i aragonski poljoprivrednik Chechu Sánchez koji je izjavio u Zaragozi za Politico da "poljoprivrednik nikad ne pobjeđuje" kada strani kapital preuzme kontrolu.

Europski kontekst krize

Problem Aragona nije izoliran slučaj. Europski podatkovni centri potrošili su 62 milijuna kubnih metara vode u 2024. godini - što odgovara količini vode u 24.000 olimpijskih bazena. Prema podacima organizacije Water Europe, ta bi se brojka trebala povećati na 90 milijuna do 2030. godine.

Ovaj boom gradnje podatkovnih centara vezan je uz EU-ov Zakon o umjetnoj inteligenciji iz 2021. godine i plan Europske unije koji traži utrostručavanje kapaciteta podatkovnih centara do 2030. godine. Taj zakon je u početku stavljao naglasak na etičku umjetnu inteligenciju koja neće štetiti okolini, no sada se sve više govori o potrebi za popuštanjem regulacija. Razlog? Europa želi konkurirati Amerikancima i Kinezima.

Poljoprivrednici, koji koriste 70 posto europske vode, pod sve su većim pritiskom diljem kontinenta. S obzirom na suše koje devastiraju tlo i rijeke diljem Irske i Francuske, EU-ov pritisak prema umjetnoj inteligenciji može produbiti ekološke krize ako se ne uravnoteži s čvrstim politikama upravljanja vodnim resursima.

Zelena obećanja nasuprot aragonskoj stvarnosti

Tehnološke kompanije tvrde da će inovacije smanjiti njihov utjecaj na okoliš. Michelle Patron iz Microsofta izjavila je za Politico da bi umjetna inteligencija mogla optimizirati potrošnju vode, navodeći projekte otkrivanja curenja cijevi u Španjolskoj, gdje kompanija upravlja četiri podatkovni centra.

Amazon i Google žele biti "vodno pozitivni" do 2030. godine, što znači da će nadoknaditi više vode nego što troše. Međutim, Gómez je odbacila ta obećanja kao zeleno maskiranje, napominjući da je Amazon zatražio 48 posto više vode u Španjolskoj. Kevin Grecksch s Oxfordskog sveučilišta nazvao je tvrdnje o nadoknađivanju vode "fizički nemogućim", naglašavajući ograničenost vode u hidrološkom ciklusu.

Španjolska vlada, koja slavi Amazonov dolazak, hvali svoju strategiju održive umjetne inteligencije, ali njezine "smjernice" za efikasne podatkovne centre nemaju obvezujuće standarde.

Neizvjesna budućnost

Nacrt EU-ove Strategije otpornosti na vodu priznaje problem, ali ne nudi financiranje za premošćavanje jaza od 23 milijarde eura potrebnog za infrastrukturu vodoopskrbe. Aragon tako ostaje na raskršću između tehnološkog napretka i očuvanja tradicionalnog načina života koji ovisi o održivom gospodarenju vodnim resursima.