Kraj prošle godine predstavljao je u neku ruku kvantni skok u pogledu grafičkih performansi dostupnih igračima. Nvidia je predstavila GeForce kartice temeljene na arhitekturi Ampere i 8-nanometarskom proizvodnom procesu, a AMD svoje nove 7-nanometarske Radeone s arhitekturom RDNA2. Još veći skok u performansama dobili su ljubitelji konzola, jer u istom je razdoblju nastupila velika smjena generacija za PlayStation i Xbox. Ove godine zbog toga ne možemo očekivati nekakve goleme preokrete i predstavljanje nove generacije kartica.

Alternativa tome je popunjavanje tržišnih segmenata u kojima nova arhitektura još nije dostupna, a to znači srednji i donji-srednji segment – u cjenovnom rasponu od 2.000 do 4.000 kuna. U trenutku pisanja ovih redaka Nvidia je u sklopu sudjelovanja na virtualnom sajmu CES već realizirala dio tog plana, lansiranjem dosad najjeftinije inačice arhitekture Ampere, inkarnirane u karticama GeForce RTX 3060 12 GB. Dosad najjeftinije Ampere kartice bile su RTX 3060 Ti, po cijeni od 399 dolara, a ove najnovije, nešto slabije, donose osjetno nižu preporučenu cijenu od 329 dolara.

Pumpanje memorije

RTX 3060 predstavlja osvježenje vjerojatno najpopularnijeg segmenta Nvidijine ponude, onog u kojem su se ranije našle kartice RTX 2060, GTX 1060, 960 i 860. Nova kartica Ampere specifična je i po neuobičajeno velikom kapacitetu videomemorije – 12 GB, što je 50% više u odnosu na kapacitet memorije na skupljoj i jačoj RTX 3060 Ti. S obzirom na to da je RTX 3060 Ti nešto brža od starije RTX-a 2080 Super, 3060 vjerojatno će biti na razini modela RTX 2070 Super, no s više memorije. Činjenicu da je Nvidia na tu karticu stavila 12 GB memorije, mnogi tumače kao strah od nadolazeće AMD-ove kartice iz istog segmenta. RTX 3060 navodno je originalno trebala imati 6 GB memorije, spojenih na GPU preko 192-bitnog sučelja, no kapacitet je u posljednji trenutak udvostručen, unatoč negodovanju tvrtkinih partnera. Paralelno s novom karticom, predstavljena je i tehnologija Nvidia Resizeable Bar, de facto ekvivalent AMD-ovoj tehnologiji Smart Access Memory. NRB funkcionira sa svim karticama Ampere, pod uvjetom da je kartica kombinirana s matičnom pločom i procesorom koji također podržavaju tu mogućnost, ili AMD-ov Smart Access Memory.

Ove godine Nvidia bi trebala izbaciti i još dvije slabije, pa samim time i jeftinije kartice Ampere – RTX 3050 i RTX 3050 Ti. Prema trenutačnim informacijama, RTX 3050 Ti trebala bi biti temeljena na jednakom, no ponešto oslabljenom GPU, koji se nalazi u novom RTX-u 3060, baš kao što RTX 3060 Ti koristi oslabljenu inačicu GPU-a iz RTX-a 3070. Samim time, memorijsko sučelje ostat će 192-bitno, no kapacitet memorije bit će smanjen na 6 GB. RTX 3050 imat će još manji GPU (GA107-300), 128-bitno memorijsko sučelje i 4 GB memorije. Zapravo fascinira da Nvidia planira gurati podršku za hardverski ray tracing i na tako slabe kartice. Hardversko osvježenje ovog nižeg segmenta kartica za igranje dobrodošlo je, jer Nvidia taj segment nije dirala od kraja 2019. godine, kada su predstavljene GTX 1650 Super i GTX 1660 Super.

Prošle se godine špekuliralo o tome da Nvidia namjerava izbaciti nove verzije jačih kartica Ampere s udvostručenim kapacitetom memorije – dakle, 16 GB u slučaju RTX 3070, te 20 GB u slučaju modela RTX 3080, odnosno, njegova derivata. Te nove kartice vjerojatno će nositi dodatak Ti, s time da se trenutačno najviše govori o najjačem modelu, RTX-u 3080 Ti. Ta bi kartica trebala imati jednaku konfiguraciju GPU-a kao RTX 3090, no s užim, 320-bitnim memorijskim sučeljem, manje memorije (20 umjesto 24 GB) te nižim taktom GPU-a. Uz preporučenu cijenu od 999 dolara, riječ je o kartici koja bi se smjestila između RTX 3080 i RTX 3090, a ciljala bi na AMD-ov RX 6900 XT, koji košta jednako.

Ostaje misterij što nam onda Nvidia sprema u drugoj polovici godine. Očekivati se može nekakvo osvježenje ponude visokog segmenta, pa bi se tu moglo naći prostora za varijante Super, kao što je svojedobno odrađeno s RTX-ovima druge generacije. Najizgledniji kandidati za takav tretman vjerojatno su RTX 3070 i RTX 3080. Tvrtka u pripremi ima i sljedeću arhitekturu pod imenom Lovelace, a koja će se oslanjati na drugačiji, finiji proizvodni proces, no te nove grafičke kartice ne treba očekivati prije druge polovice sljedeće godine.

Jeftiniji RDNA2

Kao i Nvidia, AMD je svoje high-end kartice predstavio na samom kraju prošle godine. Usprkos nadama igrača diljem svijeta da tvrtka, zbog oslanjanja na provjereni TSMC, neće ponoviti Nvidijin debakl s lošom dostupnošću novih kartica, AMD je lansiranje nove arhitekture odradio na jednak, ako ne i lošiji način. Na prezentaciji organiziranoj za potrebe CES-a, AMD, za razliku od konkurencije, nije predstavio nove grafičke kartice, no službeno su najavljene za prvu polovicu ove godine. Na jednom od slajdova prikazana su dva referentna modela – veći s dva hladnjaka s dva ventilatora, i manji sa samo jednim ventilatorom.

Veća kartica trebala bi predstavljati Radeone RX 6700 XT i 6700, a manja Radeon RX 5500. Zanimljivo je da se nigdje ne spominje RX 6600 XT kao nasljednik dosta popularnog RX-a 5600 XT, no to ne mora značiti da ga AMD namjerava preskočiti. Zapravo, može se očekivati da će prvo biti predstavljeni Radeoni RX 6700, a tek potom dva slabija modela. Iako nema konkretnog datuma, bit će to prije kraja prvog kvartala, odnosno ožujka. Serija RX 6700 temeljena ja na drugačijem GPU-u, u odnosu na RX-ove 6800 i 6900. Navi 22 u XT varijanti upola je slabiji od punokrvnog Navija 21 (Navi 21 XTX – čip na kojem je temeljen Radeon RX 6900 XT) – imat će 40 Compute Unita, s ukupno 2.560 stream procesora, kombiniranih sa 192-bitnim memorijskim sučeljem, na koje je spojeno 12 GB GDDR6 memorije. Slabija inačica, temeljena na GPU-u Navi 21 XL, imat će nešto manje CU-ova, no jednako memorijsko sučelje i jednaki kapacitet memorije. Upravo je taj veliki kapacitet memorije prisilio Nvidiju da promijeni planove s kapacitetom memorije na novom RTX-u 3060.

2.560 stream procesora ima i stari RX 5700 XT, perjanica ponude RDNA arhitekture, ali u kombinaciji s izdašnijom 256-bitnom memorijskom sabirnicom. S obzirom na korištenje tehnologije Infinity Cache, slabija propusnost memorije manji je faktor u konačnim performansama. S obzirom na to da je RX 6800 XT osigurao okvirno dvostruko više performanse pri 4K razlučivosti, nije nerealno očekivati da RX 6700 XT bude 50% brža od stare RX 5700 XT. U prijevodu, to znači vrlo ugodni framerate pri razlučivosti 1440p u modernim zahtjevnim naslovima. Što se tiče cijene, s obzirom na dosad viđeno, može se očekivati da će model XT imati preporučenu cijenu od 430 do 450 dolara, dok bi varijanta vanilla koštala oko 350 dolara. Drugim riječima, više cijene u odnosu na RTX 3060 Ti i 3060, ali vjerojatno i više performanse.

No što je s drugom polovicom godine? Kartice temeljene na arhitekturi RDNA3 zasigurno neće biti spremne u trećem ili četvrtom kvartalu, tako da će AMD vjerojatno dočekati Nvidijino “Super” osvježenje s postojećim karticama. Potencijalna reakcija moglo bi biti snižavanje (preporučenih) cijena, te nekakav paket besplatnih igara prema kojima je AMD poznat. U softverskom smislu, zasigurno nas čeka implementacija tehnologije FidelityFX Super Resolution – AMD-ova ekvivalenta Nvidijinom DLSS-u.

G2 iz Intela

Prije godinu dana, na CES-u 2020., koji je za razliku od ovogodišnjeg, održan kao klasični fizički sajam, Intel je predstavnicima medija demonstrirao DG1 – svoju prvu diskretnu grafičku karticu temeljenu na arhitekturi Xe, točnije, varijanti te arhitekture pod imenom Xe-LP (LP kao Low Power). Bila je riječ o prototipu namijenjenom razvoju softvera, zato što Intel planira taj GPU ubaciti u laptope. Specifikacije kartice bile su na razini slabijih mobilnih rješenja – s 2,3 teraflopa FP32 performansi bila je slabija od GTX-a 1650 (3 TFLOP). Iako na ovogodišnjem CES-u nije bilo sličnih objava, još se od prošle godine zna da tvrtka 2021. planira predstaviti i grafičku karticu DG2, temeljenu na arhitekturi Xe-HPG (HPG kao High Performance Gaming).

Iako DG1 i DG2 imaju jednake korijene, DG1 izrađuje se Intelovim vlastitim 10-nanometarskim SuperFin procesom, dok DG2 GPU-ove proizvodi TSMC, vrlo vjerojatno 6-nanometarskim proizvodnim procesom. TSMC-jev 6-nanometarski proces predstavlja prijelaznu točku između 7-nanometarskog procesa, predstavljenog 2018. godine, i najnovijeg 5-nanometarskog, koji najviše rabi Apple za svoje Bionic čipove nove generacije. Intel namjerava koristiti TSMC-jeve usluge za proizvodnju Xe-HPG i Xe-HPC GPU-ova, odnosno, dijelova Xe-HPG GPU-ova, jer su oni vrlo kompleksni i oslanjaju se na Intelove tehnologije kombiniranja različitih silicijskih pločica u isti čip, korištenjem tehnologija Foveros i CO-EMIB.

DG2 trebao bi stići u drugom kvartalu ove godine, i to u većem broju različitih varijanti. Naime, Intel DG2 kartice namjerava plasirati kao diskretno rješenje za jače laptope te kao rješenje za stolna računala. Osim toga, spominju se varijante sa 128, 384 i 512 Execution Unita, s time da sve rabe GDDR6 memoriju. Najjača izvedba ima 256-bitno memorijsko sučelje i 8 GB videomemorije, pa bi samim time, mogla parirati jačim AMD-ovim i Nvidijinim karticama.