Davne 1996. godine, kao zaljubljenici u serijal “5-star general”, uz Panzera, ganjali smo svaki naslov takve igrivosti, uključujući Fantasy General, koji nije dosegao popularnost spomenutog povijesnog nadmudrivanja, ali bio je sasvim zadovoljavajući proizvod na koji smo utukli masu slobodnog vremena. Najava nastavka nakon svih ovih godina poprilično nas je iznenadila, no u konačnici je izdavačka kuća Slitherine povukla pametan potez, s obzirom na to da su nas ponovno navukli na prokletstvo “samo jednog poteza”, ali ne možemo se praviti slijepima i ne spomenuti i neke zamjerke koje smatramo prilično važnima. Krenimo redom.

Kampanja Fantasy Generala II stavlja nas u ulogu Falirsona, vođe jednog od barbarskih klanova, čiji je cilj ujediniti plemena i pokušati pregaziti stare neprijatelje, Empire. Iako svaka od spomenutih frakcija ima unikatne jedinice, što je dakako dobro, developeri su iz nekog razloga fokusirali kampanju isključivo na barbare, dok je Empire moguće voditi isključivo u skirmish i multiplayer načinima igranja. Barem za sada, s obzirom na to da su najavljena dva dodatka koja će stići naknadno. Doduše, preko trideset povezanih scenarija koji nam se nude sasvim je dostatno za dugotrajno druženje s kampanjom, tim više što smo neke morali zaigrati i nekoliko puta prije no što smo bili zadovoljni ishodima.

Jedan od razloga leži u nepredvidivim potezima protivnika i snagama s kojima se susrećemo. Kao i u sličnim naslovima, izginuće iskusnih jedinica koje vučemo praktički od samog starta opcija je koju ne želite iskušati, s obzirom na to da težina misija progresivno raste. Bez obzira koliko pazili, uvijek vam se može dogoditi da protivnik iznenadnim napadom uništi vaše veterane u prvim redovima, te je učitavanje pozicije nužno. Kad ih već spominjemo, recimo kako su jedinice nadogradive, pa tako početno lako pješaštvo možete pretvoriti u izvidnike ili, primjerice, berserkere, a herojima napretkom dodjeljujete sposobnosti. U svakoj bici uz vojnike koji čine jedinicu i izginu, određeni će broj biti ranjen, što je jasno vidljivo kada ih označimo. Kako bismo ih vratili u stanje borbene spreme, valja ih odvući u pozadinu i odmoriti jedan potez, no poginuli se nadopunjuju tek posebnim artefaktima ili na kraju scenarija, čime gube određeni broj iskustvenih bodova.

Drugi razlog zbog kojeg ćete htjeti ponoviti misiju, nasumične su nagrade nakon osvajanja naselja. Naime, jedinice za nadogradnju trebaju oružje i/ili oklop, a njih možete dobiti isključivo osvajanjem. Što će vam od toga dopasti, puka je sreća, pa nerijetko na kraju misije završite s manjkom jednih ili drugih resursa, a treba dodati i kako, premda broj krugova nije strogo određen, svakom izmjenom poteza vrijednost teritorija opada i ako dođe do nule, nećete dobiti zlatnike koji su također potrebni za nadogradnje. Zbog toga ćete stalno vagati između riskiranja brzog napretka i defenzivnog igranja koje je sigurnije, ali uz manju zaradu.

Fantasy General II nije igra koja će vas na dulje vrijeme okupirati, no unatoč navedenim zamjerkama, možemo je preporučiti igračima koji u serijalu General pronalaze zadovoljštinu. Naravno da postoje i daleko bolje potezne strategije, no ako ste, kao i mi prije 23 godine ganjali prvo izdanje, mirne se duše pozabavite i nastavkom.