Antibiotici u ranom djetinjstvu krivi za pretilost, alergije i imunološke poremećaje
Prema istraživanju finskih liječnika, izloženost antibioticima u ranom djetinjstvu značajno povećava rizik od pretilosti kod djece
Nedavno objavljeno finsko populacijsko istraživanje koje je obuhvatilo više od 33.000 djece, pokazuje da izloženost antibioticima u ranom djetinjstvu značajno povećava rizik od pretilosti. Istraživanje je otkrilo da djeca koja su primala antibiotike tijekom prve dvije godine života pokazuju mjerljive razlike u težini, a ova se nastavlja tijekom školske dobi. Mala djeca izložena antibioticima imala su viši indeks tjelesne mase (BMI) i suočavala se s 20% većim rizikom od razvoja pretilosti do 12. godine života. Zaključak je da Izloženost antibioticima u prve dvije godine života ima snažniju povezanost s dobivanjem težine u djetinjstvu nego izloženost tijekom trudnoće ili drugih ranih razdoblja.
Istraživači su ispitali izloženost antibioticima tijekom više razvojnih razdoblja: prije trudnoće, tijekom trudnoće, pri rođenju i tijekom ranog djetinjstva. Njihova analiza pokazala je da su samo antibiotici primijenjeni tijekom prve dvije godine starosti djeteta povezani s kasnijim problemima s težinom.
Djeca izložena antibioticima kao mala imala su 0,067 viši BMI prilagođen za dob i spol u usporedbi s vršnjacima koji nisu bili izloženi. Ovaj naizgled mali broj pretvorio se u 9% veći rizik od prekomjerne težine i 20% povećanog rizika od pretilosti koji je perzistirao kroz djetinjstvo.
Podaci su otkrili da je čak 68% djece u studiji primilo antibiotike unutar prve dvije godine života. Za usporedbu, 27% majki primilo je antibiotike tijekom trudnoće, a 21% djece bilo je izloženo tijekom perinatalnog razdoblja.
Poučak je da bi zdravstveni radnici trebali biti oprezni pri propisivanju antibiotika maloj djeci, posebno nepotrebnih antibiotika za infekcije gornjih dišnih puteva.
Mehanizam iza ove povezanosti vjerojatno uključuje poremećaj crijevnog mikrobioma – skupa korisnih bakterija koje pomažu regulirati metabolizam i imunološku funkciju. Studija nije pronašla korelaciju između BMI-a u djetinjstvu i izloženosti antibioticima tijekom drugih razdoblja, uključujući majčinu upotrebu prije začeća, tijekom trudnoće ili primjenu tijekom rođenja. Ova specifičnost ističe prve dvije godine kao jedinstveno osjetljivo razdoblje za metaboličko programiranje.
Nalazi se nadovezuju na sve veći broj dokaza koji povezuju izloženost antibioticima u ranom životu s različitim zdravstvenim ishodima, uključujući promjene u razvoju imuniteta i rizik od alergija.
