Crijevni biom – štetna zapadnjačka prehrana
Zapadnjačka prehrana, bogata mastima i siromašna vlaknima, ozbiljno narušava sposobnost crijevnog mikrobioma da se oporavi nakon liječenja antibioticima, potencijalno ostavljajući pojedince osjetljivima na opasne infekcije.

Istraživanje Sveučilišta u Chicagu, objavljeno u časopisu Nature (prenosi ScienceBlog), otkrilo je da su miševi koji su konzumirali zapadnjačku prehranu doživjeli produljeni poremećaj mikrobioma nakon antibiotika, dok su se oni koji su jeli hranu bogatu vlaknima brzo oporavili prirodnim procesom sukcesije koji je obnovio mikrobnu raznolikost i zaštitne funkcije.
Tim istraživača, predvođen dr. Eugeneom B. Changom, otkrio je da su miševi na standardnoj prehrani (bogatoj biljnim vlaknima, siromašnoj mastima) brzo obnovili svoje crijevne mikrobne zajednice nakon liječenja antibioticima. Nasuprot tome, miševi na zapadnjačkoj prehrani (bogatoj mastima, siromašnoj vlaknima) ostali su u teško poremećenom stanju najmanje devet tjedana.
Analiza je otkrila da prehrana bogata vlaknima potiče korisne odnose unakrsnog hranjenja između različitih vrsta bakterija stvarajući ekosustav u kojem mikrobi podržavaju međusobni rast putem metaboličkih nusprodukata. Zapadnjačka prehrana, međutim, potiče dominaciju jednog bakterijskog soja koji monopolizira dostupne hranjive tvari bez podržavanja raznolikosti zajednice. Ova ekološka neravnoteža sprječava razvoj zdrave, složene mikrobne zajednice koja se može oduprijeti patogenima.
Tim je otkrio i da transplantacija fekalne mikrobiote nije bila učinkovita u obnavljanju mikrobnih zajednica kod miševa na zapadnjačkoj prehrani. Samo je prehrambena intervencija uspješno obnovila zdravlje mikrobioma. Čini se da vrsta unesenih mikroba putem FMT-a nije bitna ako je prehrana pogrešna; mikrobi se ne zadržavaju, zajednica se ne diversificira i ne oporavlja.
Ova otkrića predstavljaju promjenu paradigme u razumijevanju obnove mikrobioma, sugerirajući da bi prehrambena intervencija mogla biti fundamentalniji pristup od fekalne transplantacije. Istraživanje ima značajne implikacije za ljudsko zdravlje, posebno s obzirom na visoku konzumaciju zapadnjačke prehrane i čestu upotrebu antibiotika. Studija također naglašava potencijal hrane kao lijeka.