Bolje praćenje Parkinsonove bolesti: bežično bilježi aktivnosti mozga i izvan bolnice
Ovo je prvi uređaj koji kontinuirano i izravno bežično snima moždane signale tijekom mnogih sati. To znači da se funkcije mozga snimaju stalno, dok ljudi normalno žive svoje svakodnevne živote
Izravno bilježenje duboke i površinske moždane aktivnosti nudi jedinstveni pogled na temeljne uzroke mnogih moždanih poremećaja; međutim, tehnološki izazovi ograničavali su izravna snimanja ljudskog mozga na relativno kratko vrijeme u kontroliranim kliničkim uvjetima. No, odsad će se moždana aktivnost pacijenata s Parkinsonovom bolešću moći bežično bilježiti i ti podaci koristiti za podešavanje implantiranih uređaja.
Stimulacija mozga kod kuće
"Ovo je stvarno prvi primjer bežičnog snimanja i dubokih i površinskih aktivnosti ljudskog mozga tijekom duljeg razdoblja u kućnom okruženju", rekla je voditeljica projekta dr. Kari Ashmont o projektu opisanom u članku objavljenom u časopisu Nature Biotechnology. "To je ujedno i prva demonstracija adaptivne duboke stimulacije mozga kod kuće."
Američka Uprava za hranu i lijekove FDA odobrila je uređaje za duboku stimulaciju mozga (DBS). Riječ je o tome da se ugradnjom tanke žice ili elektrode električni signali šalju u mozak ljudima oboljelima od Parkinsona i tako upravlja simptomima bolesti.
Starr Lab, laboratorij Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu još je 2018. razvio verziju DBS-a koja se prilagođava zabilježenim moždanim aktivnostima. Sad su u novoj studiji prikazana i neka dodatna poboljšanja ugrađene tehnologije.
Kontinuirano i bežično snimanje
Ovo je prvi uređaj koji omogućuje kontinuirano i izravno bežično snimanje cjelokupnog moždanog signala tijekom mnogih sati. To znači da se cijeli mozak sad može snimati tijekom dugog razdoblja, dok ljudi normalno žive svoje svakodnevne živote.
Implikacije ove vrste snimanja doista su značajne. Obrasci moždane aktivnosti, neuronski potpisi koji se obično koriste za identificiranje problema poput simptoma Parkinsonove bolesti, tradicionalno se bilježe u kliničkim uvjetima tijekom kratkog razdoblja. Ova nova tehnologija omogućuje provjeru tih potpisa tijekom uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.
Uz to, sad će se moći identificirati biomarkeri pomoću kojih se mogu predvidjeti poremećaji u moždanoj aktivnosti pojedinaca. A to pak omogućava bolju prilagodbu DBS tretmana. Liječnici će moći izraditi biblioteku biomarkera za svakog pacijenta i svaku DBS jedinicu programirati prema individualnim potrebama.
Etična pitanja snimanja mozga
No, taj proces otvara etička pitanja vezana uz cjelodnevno snimanja mozga. Za početak, kažu istraživači, nosivi uređaji mogu se i ukloniti prema potrebi, a snimanje mozga isključiti po volji pacijenata.
Pacijenti su također pozvani da sudjeluju u neuroetičkim projektima te da slobodno izraze svoje dileme vezane uz implementaciju nove tehnologije. Na temelju tih informacija izradit će se etičke smjernice i protokoli za buduće projekte kako bi se postigla zdrava ravnoteža između znanstvenog napretka i očuvanja privatnosti.
