Ako imate LinkedIn račun, vaše se veze vjerojatno sastoje od osnovne grupe ljudi koje dobro poznajete i većeg skupa ljudi koje u najboljem slučaju poznajete površno. Riječ je o poznanstvima koje stručnjaci nazivaju "slabim vezama". Jedinstveni eksperiment velikih razmjera istraživača s MIT-a, objavljen u časopisu Science, pokazuje da će vam slabe veze na LinkedInu prije donijeti novi posao nego vezama s ljudima koje bolje poznajete.

Paradoks slabih veza

Eksperiment koji su proveli stručnjaci MIT-a, LinkedIna, Applea, Harvard Business Schoola, Stanfordovom institutu za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka i tamošnjeg laboratorija za digitalnu ekonomiju.podupire ideju, predstavljenu prije gotovo 50 godina, da slabe veze imaju vrijednost, a jake veze ne.

Ljudi koje najbolje poznajete možda imaju društvene mreže koje su vrlo slične vašima i stoga vam možda neće dodati veliku vrijednost u traženju posla. Vaši usputniji poznanici, s druge strane, imaju društvene mreže koje se manje preklapaju s vašima i mogu pružiti veze ili informacije kojima inače ne biste mogli pristupiti.

Novi test slabih veza

Međutim, posljednjih su godina neki znanstvenici sugerirali da postoji "paradoks slabih veza", u kojem su jake veze zapravo korisnije na tržištu rada. Ali novi eksperiment pruža dokaze za suprotno; slabe veze doista su korisnije, što se posebno odnosi na digitalno orijentirane industrije.

Ideja da postoji nešto posebno korisno u slabijim vezama u vašoj društvenoj mreži potječe iz utjecajnog rada stanfordskog sociologa Marka Granovettera iz 1973., Granovetter je upravo slabe veze identificirao kao ključni izvor "difuzije utjecaja i informacija, mogućnosti mobilnosti i organizacije zajednice".

Njegove su se ideje proširile akademskom zajednicom i Silicijskom dolinom, osobito s pojavom društvenih mreža, ali bilo ih je teško testirati. Na primjer, kako razdvojiti utjecaj nečije društvene mreže od nečijih vještina umrežavanja. Uz to, nije lako pronaći ni solidne skupove podataka koji povezuju društvene mreže i traženje posla.

Petogodišnji eksperiment

Trenutna studija rezultat je petogodišnjeg eksperimenta koji uključuje LinkedInov algoritam "People You May Know" (Ljudi koje možda poznajete, PYMK) koji sugerira nove veze korisnicima stranice. U njemu je sudjelovalo oko 20 milijuna korisnika LinkedIna koji su tijekom pet godina stvorili dvije milijarde novih veza, zabilježili više od 70 milijuna prijava za posao i na kraju prihvatili 600.000 novih poslova. Ukratko, riječ je o dosad najvećem longitudinalnom, nasumičnom kontroliranom eksperimentu o jačini slabih veza.

Jasan obrazac

Iz te mase podataka pojavio se jasan obrazac: što su veze jače, to je manja vjerojatnost da će dovesti do posla. No, snaga slabih veza nije linearna. 

"Umjereno slabe veze su najbolje. Ne najslabije, nego one malo snažnije od najslabijih", kažu istraživači. Točka infleksije je oko 10 međusobnih veza među ljudima; ako više od toga podijelite s nekim na LinkedInu, korisnost vaše veze s drugom osobom smanjuje se. Barem što se traženja posla tiče. 

Brzina osvježavanja

Međutim, kad je u pitanju intenzitet interakcije - koliko često ste u komunikaciji s nekim - rezultati izgledaju malo linearnije. U ovom slučaju najslabije veze proizvode najviše rezultata, a najjače veze proizvode najmanje prijenosa posla. I na kraju, korisnost slabih veza na LinkedInu razlikuje se ovisno o industriji u kojoj tražite posao. Moć slabih veza posebno je jaka u sektoru visoke tehnologije.

"Slabe veze bolje su u više digitalnih industrija, onima vezanim uz strojno učenje, umjetnu inteligenciju, softver, rad na daljinu... U tim su industrijama slabe veze još važnije. U analognim industrijama važnije mogu biti jače veze.", otkrivaju istraživači koji razlog tom fenomenu vide u "brzini osvježavanja" digitalnih industrija. Te se industrije brzo razvijaju i mijenjaju pa je važnije imati širok raspon veza, posebno onih slabih.