Društveni sustav mozga aktivniji je uživo nego na Zoomu

Živčana aktivnost tijekom online interakcija znatno je slabija u usporedbi s razgovorima koje ljudi vode licem u lice

Mladen Smrekar utorak, 31. listopada 2023. u 06:00
Ilustracija stvorena uz pomoć generativne umjetne inteligencije 📷 Michael S. Helfenbein / Yale
Ilustracija stvorena uz pomoć generativne umjetne inteligencije Michael S. Helfenbein / Yale

Razgovori uživo dovode do izraženije neuronske aktivnosti nego razgovori koje sugovornici vode putem Zooma, otkrili su neuroznanstvenici Sveučilišta Yale, naglašavajući neurološki značaj interakcija licem u lice u društvenom ponašanju. 

Moždana aktivnost

Do tog je zaključka došla Yaleova neuroznanstvenica i profesorica psihologije i komparativnih znanosti Joy Hirsch. Ona je pratila moždanu aktivnost između dvije osobe uključene u razgovor u stvarnom vremenu i  uz pomoć naprednih alata za snimanje otkrila zamršenu koreografiju neuronske aktivnosti u područjima mozga koja upravljaju društvenim interakcijama. Međutim, kad je slične testove provela koristeći Zoom, uočila je puno drugačiji neurološki krajolik.

Jedinstveni paket tehnologija neuroslikanja omogućava proučavanje interakcija dvoje ljudi u prirodnim okruženjima, u stvarnom vremenu 📷 Yale
Jedinstveni paket tehnologija neuroslikanja omogućava proučavanje interakcija dvoje ljudi u prirodnim okruženjima, u stvarnom vremenu Yale

Neuronska signalizacija tijekom online razmjena bila je znatno potisnuta u usporedbi s aktivnošću opaženom kod onih koji su razgovarali licem u lice, otkrilo je istraživanje objavljeno u časopisu Imaging Neuroscience.

Tehnologija neuroslikanja

"Društveni sustavi ljudskog mozga aktivniji tijekom stvarnih susreta uživo nego na Zoomu", objašnjava profesorica Hirsch. "Čini se da je Zoom osiromašen sustav društvene komunikacije u odnosu na uvjete u osobnom životu."

Kako bi proučila temeljne neuronske mehanizme u osnovi interaktivnog društvenog ponašanja, profesorica Joy Hirsch razvila je multimodalnu tehnologiju neuroslikanja dvije osobe temeljene na funkcionalnoj bliskoj infracrvenoj spektroskopiji (fNIRS) 📷 Yale
Kako bi proučila temeljne neuronske mehanizme u osnovi interaktivnog društvenog ponašanja, profesorica Joy Hirsch razvila je multimodalnu tehnologiju neuroslikanja dvije osobe temeljene na funkcionalnoj bliskoj infracrvenoj spektroskopiji (fNIRS) Yale

Društvene interakcije kamen su temeljac svih ljudskih društava, a naši su mozgovi fino podešeni za obradu dinamičkih znakova lica tijekom stvarnih osobnih susreta. Dok je većina prethodnih sličnih istraživanja uključivala snimanje mozgova pojedinaca, na Yeleu su razvili jedinstveni paket tehnologija neuroslikanja koji omogućava proučavanje interakcija dvoje ljudi u prirodnim okruženjima, u stvarnom vremenu.

Razmjena društvenih znakova

Istraživanje je otkrilo da je snaga neuronske signalizacije dramatično manja na Zoomu u odnosu na razgovore uživo. Povećana aktivnost u razgovorima licem u lice povezuje se s produljenim vremenom gledanja i povećanim promjerom zjenica, što ukazuje na povećano uzbuđenje u mozgovima. Povećana EEG aktivnost tijekom osobnih interakcija karakteristična je za poboljšanu sposobnost obrade lica, kažu istraživači.

Usporedba reakcija u ljudskim mozgovima prilikom razgovora uživo i preko Zooma 📷 Yale
Usporedba reakcija u ljudskim mozgovima prilikom razgovora uživo i preko Zooma Yale

Između mozgova pojedinaca koji osobno razgovaraju otkrivene su i više koordinirane neuralne aktivnosti, što sugerira povećanje recipročne razmjene društvenih znakova između partnera u interakciji.

Različiti pristupi

S druge strane, tijekom Zoom susreta manje su bile vidljive ili su potpuno nedostajale dinamične i prirodne društvene interakcije koje se javljaju spontano tijekom osobnih interakcija.

EEG signali unutar prvih 250 ms razdvojeni su u frekvencijske pojaseve, uključujući Beta (13-30 Hz), Alpha (8-13 Hz) i theta (4-8 Hz), pomoću valovitog algoritma dekompozicije 📷 Yale
EEG signali unutar prvih 250 ms razdvojeni su u frekvencijske pojaseve, uključujući Beta (13-30 Hz), Alpha (8-13 Hz) i theta (4-8 Hz), pomoću valovitog algoritma dekompozicije Yale

"Ova otkrića ilustriraju koliko su interakcije uživo, licem u lice važne za naše prirodno društveno ponašanje", kaže Hirsch. "Online prikazi lica, barem s trenutnom tehnologijom, nemaju isti pristup društvenim neuronskim sklopovima u mozgu."