Stanfordovi znanstvenici upravo su razotkrili jedan od najvećih misterija mozga: kako obična, kratkotrajna osjetilna iskustva mogu potaknuti emocionalna stanja koja traju mnogo dulje od samog podražaja. Njihov rad u časopisu Science pokazao je da ljudi i miševi dijele iznenađujuće slične obrasce moždane aktivnosti kada dožive neugodan, ali bezopasan podražaj.

Dvije faze

Uz pomoć elektroda, ugrađenih duboko u mozgove epileptičara, otkriveno je da se moždane aktivnosti odvijaju u dvije faze. Prva traje oko 200 milisekundi i predstavlja brzu, refleksnu reakciju kad mozak “šalje vijest” o podražaju svim svojim dijelovima. Druga, sporija i dugotrajnija faza traje oko 700 milisekundi i uključuje specifične moždane krugove povezane s emocijama. Ta je faza odgovorna za osjećaj nelagode koji traje i nakon što podražaj nestane.

Isti eksperiment ponovljen je i na miševima, s gotovo identičnim rezultatima, a kod ponovljenih podražaja javilo se i trajno negativno emocionalno stanje koje se očitovalo smanjenom sklonošću traženju nagrade. Ovakva postojanost i generalizacija reakcije tipični su za emocije, a ne za obične reflekse.

Učinak ketamina

Istraživači to uspoređuju s pedalom na klaviru: kratki ton postaje dugotrajan, a mozak “održava” emocionalno stanje i nakon što je podražaj nestao. Ta sposobnost vjerojatno ima evolucijsku svrhu i omogućuje nam da učimo iz neugodnih iskustava i prilagodimo ponašanje. No, ako se taj sustav “pokvari” i emocije traju predugo ili su preintenzivne, mogu nastati psihijatrijski poremećaji.

Znanstvenici su testirali i učinak ketamina, lijeka poznatog po antidepresivnom djelovanju. Nakon primjene ketamina, pacijenti i miševi više nisu osjećali negativnu emociju povezanu s podražajem, iako su ga i dalje svjesno doživljavali. To pokazuje da je moguće farmakološki “prekinuti” trajanje emocionalnog odgovora, što pak upućuje na nove načine liječenja poremećaja raspoloženja.