Nove kontaktne leće koje bi trebale omogućiti gledanje u mraku i čak sa spuštenim kapcima funkcioniraju bez izvora napajanja i omogućuju istovremeno gledanje više vrsta infracrvenih valnih duljina. Za rad koriste posebno dizajnirane nanočestice koje apsorbiraju nevidljivu infracrvenu svjetlost (800-1600 nanometara) i pretvaraju je u svjetlost vidljivu ljudskom oku (400-700 nanometara). Za razliku od glomaznih uređaja za noćni vid, ove leće ne zahtijevaju napajanje i prozirne su omogućujući istovremeno gledanje obične i infracrvene svjetlosti. Zanimljivo je da funkcioniraju bolje kada korisnik ima zatvorene oči, zahvaljujući boljoj penetraciji infracrvene svjetlosti kroz očni kapak. Leće su izrađene kombiniranjem nanočestica s materijalima koji se koriste u standardnim mekim kontaktnim lećama.

Kod ljudi, leće su omogućile sudionicima precizno detektiranje signala nalik Morseovom kodu i percepciju smjera dolazne infracrvene svjetlosti. Dodatno poboljšanje leća omogućuje korisnicima razlikovanje različitih spektara infracrvene svjetlosti kroz kodiranje boja, pa se tako valne duljine od 980 nm pretvaraju se u plavu svjetlost, one od 808 nm se pretvaraju u zelenu svjetlost, a valne duljine od 1.532 nm pretvaraju se u crvenu svjetlost.

Smatraju da bi se ova tehnologija kodiranja boja dodatno mogla modificirati kako bi pomogla osobama s daltonizmom da vide valne duljine koje inače ne bi mogle detektirati.

Mana ovih leća je vrlo ograničena sposobnost hvatanja finih detalja zbog blizine mrežnici, što uzrokuje raspršivanje pretvorenih čestica svjetlosti. Zbog toga je tim razvio i nosivi sustav naočala koristeći istu tehnologiju nanočestica, koji omogućuje percepciju infracrvenih informacija veće rezolucije.

Leće trenutno mogu detektirati samo jako infracrveno zračenje projicirano iz LED izvora svjetlosti, ali radi se na povećanju osjetljivosti nanočestica kako bi mogle detektirati niže razine infracrvene svjetlosti.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell.