Misija Bryana Johnsona jest zaustaviti starenje primjenom najsuvremenije znanosti i nekonvencionalnih metoda, čime pomiče granice ljudske dugovječnosti i otvara temeljna pitanja o budućnosti procesa starenja.

Tko je Bryan Johnson?

Bryan Johnson američki je tehnološki poduzetnik koji je svoje bogatstvo stekao prodajom tvrtke Braintree, specijalizirane za internetska plaćanja, kompaniji PayPal za 800 milijuna dolara 2013. godine. Rođen je 1977. godine u saveznoj državi Utah, gdje je odrastao u mormonskoj obitelji. Nakon što se suočio s depresijom i napustio mormonsku vjeru, odlučio je svoje vrijeme i značajna novčana sredstva posvetiti istraživanju mogućnosti produljenja ljudskog života.

Od računalnog koda do stanične biologije: Johnsonov Blueprint

'Don't Die' otkriva ljudsku priču o Bryanu Johnsonu koji u dobi od 47 godina pristupa izazovu starenja s preciznošću koju je stekao kao stručnjak za računalni softver. Kroz svoj projekt Blueprint pretvorio je vlastito tijelo u živi laboratorij, ulažući godišnje dva milijuna dolara u ono što se smatra najopsežnijim pojedinačnim eksperimentom protiv starenja ikad provedenim. Ovdje nije riječ samo o projektu imućnog poduzetnika – riječ je o znanstvenom pothvatu utemeljenom na podacima, zbog kojeg je Johnson prozvan "najtemeljitije praćenim čovjekom u povijesti".

Blueprint se temelji na iscrpnom istraživanju. Johnsonov tim od tridesetak stručnjaka proučio je više od tisuću znanstvenih radova kako bi osmislio protokol za produljenje životnog vijeka. Rezultat je iznimno složen režim koji uključuje uzimanje 54 dodatka prehrani dnevno, strogo određenu prehranu i niz eksperimentalnih postupaka koji predstavljaju vrhunac biomedicinske znanosti. Svaki se zahvat pomno prati stalnim mjerenjem pokazatelja u više od 70 organa i bioloških sustava.

Znanstveni arsenal protiv starenja

Johnsonov pristup borbi protiv starenja obuhvaća više eksperimentalnih postupaka, pri čemu je svaki usmjeren na različite aspekte procesa starenja. U Hondurasu je podvrgnut genskoj terapiji folistatinom, koja je osmišljena za povećanje mišićne mase uz moguće usporavanje epigenetskog starenja. Njegovo istraživanje transfuzija krvne plazme – uključujući i prijeporne izmjene plazme s vlastitim sinom – iako kasnije obustavljeno, pokazuje njegovu spremnost na ispitivanje nedokazanih metoda.

Protokol obuhvaća i primjenu lijekova, uključujući rapamicin – lijek koji se tradicionalno koristi kod transplantacije organa, a pokazao je obećavajuće rezultate u istraživanjima dugovječnosti. Johnson prima i injekcije alfa-estradiola, oslanjajući se na istraživanja koja su pokazala produljenje životnog vijeka kod muških miševa, kao i terapiju mezenhimskim matičnim stanicama za obnovu funkcije zglobova.

Rezultati djeluju iznimno: Johnsonova izmjerena stopa starenja (0,64) bolja je od 99 % dvadesetogodišnjaka, a u najvišem je postotku po brojnim zdravstvenim pokazateljima, od mišićne mase do razine upale u tijelu. Međutim, ova postignuća otvaraju jednako pitanja koliko daju i odgovora.

Znanstvene kontroverze

Johnsonove metode izazvale su žustru raspravu u znanstvenoj zajednici. Kritičari tvrde da njegovo pojedinačno eksperimentiranje, iako fascinantno, zaobilazi strogi okvir kliničkih ispitivanja koji je ključan za napredak medicine. Spoj tehnologije i biologije u njegovom pristupu – uključujući i zagovaranje uporabe neuralnih sučelja u istraživanju dugovječnosti – ukazuje i na mogućnosti i na ograničenja trenutačne znanosti o starenju.

Širenje eksperimenta

Johnsonova vizija nadilazi osobnu preobrazbu. Njegova studija samoistraživanja Blueprint nastoji proširiti njegove metode na 2.500 sudionika kroz 90-dnevni program usmjeren na dugovječnost i metaboličko zdravlje.

Dokumentarac zaključuje: bez obzira smatramo li ga revolucionarnim ili nerazumnim, Johnsonov je rad nedvojbeno podigao razinu javne rasprave o istraživanju starenja. Njegov transparentan pristup samoistraživanju, zajedno s Netflixovim dokumentarcem, složene znanstvene koncepte približava široj javnosti, potencijalno budeći javni interes i znanstveni napredak u istraživanju dugovječnosti.