Alat koji su razvili istraživači University Collegea (UCL) i Sveučilišta Queen Mary u Londonu procjenjuje je li spašavanje najbolja strategija za porezne obveznike i ujedno predlaže koliko bi trebalo uložiti u banku. Cijeli princip rada detaljno je opisan u časopisu Nature Communications.

Istraživači su izradili matematički okvir za usporedbu različitih strategija spašavanja u odnosu na predviđene gubitke za porezne obveznike. Čimbenici koji se razmatraju uključuju očekivano trajanje financijske krize trajati, vjerojatnost bankrota, učinak neplaćanja na druge banke te udjele poreznih obveznika u bankama.

Silicijski nanočip liječi gubitak mišića

Tehnologija koju su razvili istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana može kožno tkivo pretvoriti u krvne žile i živčane stanice, a pokazala se i kao obećavajući tretman za traumatski gubitak mišića.

Nova studija, objavljena u NPJ Regenerative Medicine, testirala je gensku terapiju temeljenu na nanotransfekciji tkiva. Riječ je o minimalno invazivnom nanočip uređaju koji može reprogramirati funkciju tkiva primjenom bezopasne električne iskre za isporuku specifičnih gena u djeliću sekunde. Pokazalo se da se funkcija mišića poboljšala terapijom nanotransfekcije tkiva sedam dana nakon volumetrijskog gubitka mišića kod štakora. 

Mekani mikroprsti

Istraživači japanskog sveučilišta Ritsumeikan razvili su mekani mikro-robotski prst koji omogućava  izravniju interakciju s mikrosvijetom. 

Taktilni mikroprst postiže se upotrebom fleksibilnog senzora naprezanja od tekućeg metala, a mekani pneumatski balonski aktuator djeluje kao umjetni mišić. Pomoću robotske rukavice korisnik može izravno kontrolirati mikroprste i istraživati kukce i mikroskopske objekte, objašnjavaju istraživači u radu koji objavljuje Scientific Reports.  

Stentovi koji se raspadaju na zahtjev

Iskorištavanjem fenomena koji dovodi do lomova u metalu, istraživači MIT-a dizajnirali su medicinske uređaje koji se mogu koristiti unutar tijela kao stentovi, spajalice ili skladišta lijekova, a zatim se sigurno rastavljaju na zahtjev kada više nisu potrebni. 

Istraživači su pokazali da se biomedicinski uređaji izrađeni od aluminija mogu razgraditi izlaganjem tekućem metalu poznatom kao eutektički galij-indij (EGaIn). U praksi bi to moglo funkcionirati nanošenjem tekućine na spojnice koje se koriste za spajanje kože, na primjer, ili davanjem mikročestica pacijentima.

Pokretanje raspadanja takvih uređaja na ovaj način moglo bi eliminirati potrebu za kirurškim ili endoskopskim postupcima za njihovo uklanjanje, objašnjavaju istraživači nalaze studije koju objavljuje časopis Advanced Materials.  

Pomoć osobama oštećena sluha

Južnokorejski istraživači razvili su sustav za tiho prepoznavanje govora koji riječi prepoznaje praćenjem pokreta lica. Izum je osmišljen kako bi pomogao osobama oštećena sluha, koje ne mogu uvijek komunicirati s drugima pomoću znakovnog jezika. Druge primjene uključuju vojnu upotrebu u situacijama kad je radiokomunikacija otežana okolnom bukom.

Tehnologija koristi senzore naprezanja za otkrivanje širenja i skupljanja kože dok osoba izgovara riječi i dalje primjenjuje algoritam dubokog učenja za pretvaranje tih pokreta lica u riječi. Senzor naprezanja pričvršćen na lice rasteže se i skuplja u skladu s rastezljivošću kože kada osoba govori. U skladu s tim mijenjaju se i električna svojstva senzora naprezanja.

Sustav, opisan u časopisu Nature Communications, trenutno može prepoznati skup od 100 riječi s gotovo 88 posto točnosti.  Da bi se klasificiralo i prepoznalo više riječi potrebna je veća razlučivost informacija. Zato istraživači pokušavaju razviti tihi govorni sustav visoke rezolucije koji kombinira ovaj nosivi senzor naprezanja s visoko integriranim krugom.

Jeftina teraherc kamera koristi kvantne točke

Teraherc zračenje, poznato i kao submilimetarsko zračenje, može prodrijeti kroz mnoge nemetalne materijale i otkriti karakteristike određenih molekula. Nažalost, većina postojećih teraherc uređaja su skupi, spori i glomazni te zahtijevaju vakuumske sustave i ekstremno niske temperature.

No, sada su istraživači MIT-a, Sveučilišta Minnesota i Samsunga razvili novu vrstu kamere koja može detektirati teraherc pulseve brzo, s visokom osjetljivošću i na sobnoj temperaturi i tlaku. Štoviše, može istovremeno uhvatiti informacije o orijentaciji ili "polarizaciji" valova u stvarnom vremenu.

Novi sustav, opisan u časopisu Nature Nanotechnology, koristi kvantne točke koje imaju sposobnost emitiranja vidljive svjetlosti kada ih stimuliraju terahertz valovi. Vidljivo svjetlo tada se može zabilježiti uređajem nalik detektoru standardne elektronske kamere i čak se može vidjeti golim okom. 

3D ispisani metali 

Nova toplinska obrada koju je razvio MIT transformira mikroskopsku strukturu 3D ispisanih metala, čineći materijale jačima i otpornijima u ekstremnim toplinskim okruženjima. Tehnika, opisana u časopisu Science Direct, mogla bi omogućiti 3D ispis lopatica visokih performansi za plinske turbine i mlazne motore za proizvodnju energije. To bi pak omogućilo nove, štedljivije i energetski učinkovitije uređaje. 

Istraživači su strukturu 3D ispisanih legura poboljšali dodavanjem dodatnog koraka toplinske obrade koji fina zrna otisnutog materijala transformira u puno veća zrna u obliku stupića. Takva, čvršća mikrostruktura trebala bi minimalizirati opasnosti od pucanja materijala, budući da su "stupovi" poravnati s osi najvećeg naprezanja. 

Bjelanjci uklanjaju mikroplastiku iz vode

Istraživači Princeton Engineeringa od bjelanjaka su izradili novi materijal koji jeftino uklanja sol i mikroplastiku iz morske vode. Bjelanjci su iskorišteni za stvaranje aerogela, laganog i poroznog materijala koji se može koristiti za filtriranje vode, skladištenje energije te zvučnu i toplinsku izolaciju.

U radu, objavljenom u Materials Today, istraživači su pokazali su da dobiveni materijal može ukloniti sol i mikroplastiku iz morske vode s 98 posto, odnosno 99 posto učinkovitosti, dakle bolje od aktivnog ugljena. Bjelanjci su djelovali čak i ako su se prvo pržili na štednjaku ili tukli. Materijal se potencijalno može proizvesti u velikim količinama relativno jeftino i bez utjecaja na opskrbu hranom. 

Tehnika pomaže ljudima da zaborave sjećanja

Prethodna istraživanja pokazala su da se puštanje "zvučnih signala" tijekom spavanja može koristiti za pojačavanje određenih sjećanja. Najnovija studija istraživača sa Sveučilišta York  nudi snažne dokaze da se pristup može koristiti i za pomoć pojedincima da zaborave određena sjećanja.  

Rezultati studije, objavljene u časopisu Learning & Memory, pokazuju da bi se puštanjem različitih zvukova spavačima u trećoj fazi sna, poznatoj kao duboki ili sporovalni san,doista mogla povećati i smanjiti sposobnost prisjećanja određenih sjećanja.

Sljedeći korak bit će utvrditi kako ti znakovi uzrokuju zaboravljanje te može li ista tehnika koristiti za oslabljivanje postojećih sjećanja iz stvarnog svijeta.