Raketni inženjeri ili neurokirurzi: istraživanje pokazalo tko je inteligentniji
Britanski znanstvenici analizirali su rezultate kognitivnih testova raketnih inženjera i neurokirurga i usporedili njihove vještine, od planiranja i zaključivanja, do radne memorije i obrade emocija

Revni istraživači s londonskog University Collegea pozabavili su se pozadinom izreka "nije ti to raketna znanost" i '"nije to baš operacija mozga" kako bi otkrili zašto baš neurokirurgiju i raketnu znanost doživljavamo kao vrhunac ljudske inteligencije te jesu li jedni inteligentniji od drugih.
Podrijetlo izreka
Smatra se da izraz "to nije raketna znanost" potječe iz pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su njemački raketni znanstvenici dovedeni u Sjedinjene Američke Države kako bi podržali razvoj američkog svemirskog programa i dizajn vojnih raketa, objašnjava istraživački tim predvođen neuroznanstvenicom Ingom Usher u radu, objavljenom u leženom božićnom izdanju časopisa BMJ.
Podrijetlo izreke "To nije operacija mozga" manje je jasno. Moguće je da se uvriježila nakon što su se mediji raspisali o pionirskim kirurškim zahvatima Harveyja Cushinga, američkog neurokirurga i oca moderne neurokirurgije.
Bez obzira na podrijetlo izreka koje su se uvriježile diljem svijeta, ili se prilagodile sredinama kao naprimjer "nije to nuklearna fizika" kod nas, istraživači su u svom eksperimentu analizirali rezultate kognitivnih testova 329 zrakoplovnih inženjera i 72 neurokirurga. Usporedili su njihove vještine u rješavanju problema, uključujući planiranje i zaključivanje, radnu memoriju, pažnju i sposobnosti obrade emocija.
Rezultati testiranja
Neurokirurzi su pokazali značajno bolje rezultate u rješavanju semantičkih problema, naročito kada je riječ o sposobnosti definiranja rijetkih riječi i razumijevanju verbalnih analogija. Ti su rezultati možda posljedica izlaganja neuroznanstvenika medicinskoj terminologiji koja potječe iz grčkog i latinskog, što pruža jezičnu prednost, nagađaju istraživači.
Raketni inženjeri pokazali su pak značajno bolje rezultate u mentalnoj manipulaciji i pažnji, objašnjavaju istraživači. To sugerira da se te vještine, poput sposobnosti mentalnog rotiranja 3D objekta, mogu povećati s treningom.
Istraživači nisu pronašli razlike u rezultatima pamćenja, prostornog rješavanja problema, brzinI rješavanja problema i brzinI prisjećanja. A kad su rezultate testiranja usporedili s onima prikupljenima od 18.257 pripadnika opće populacije, otkrivene su samo male razlike u kognitivnoj sposobnosti: neurokirurzi brže rješavaju probleme, ali sporije prizivaju sjećanja.
Svatko može biti raketni stručnjak
Ukratko, čini se da svatko ima potencijal biti genij na razini neurokirurga ili raketnog znanstvenika, barem prema rezultatima ovog eksperimenta.
"U situacijama koje ne zahtijevaju brzo rješavanje problema, možda bi bilo ispravnije koristiti izreku "nije to operacija mozga", ali u situacijama kada je potrebno brzo prisjećanje informacija ovu frazu treba izbjegavati", zaključuje tim britanskih znanstvenika.