Stručnjaci američke kompanije Secure Data Recovery od 2007. su godine u svojim rukama imali preko 100 tisuća računalnih čvrstih diskova svih vrsta te su na njima rješavali sve zamislive tehničke probleme. Na temelju svojeg dugogodišnjeg iskustva i svježih podataka o zatajenjima diskova izradili su analizu, s prilično zanimljivim zaključcima. Objavili su i trenutačno aktualan očekivani životni vijek čvrstih diskova (HDD i SSD varijanti), zasnovan na srednjim vremenima koja su prošla od kupovine do prvog kvara pojedinog diska.

Analiza predvidivih kvarova

Podaci korišteni za ovu analizu pokrivaju tisuće diskova, koji su im u ruke stigli 2022. godine. Secure Data Recovery prvo analizira broj radnih sati svakog diska, od prvog pokretanja pa do dolaska u servis. Potom se analiziraju i bad sektori (na grafikonu nazvani pending sector), pronađeni tijekom testiranja. U analizu su uključeni samo diskovi koji su pretrpjeli "obično" zatajenje, dakle ne i oni s nepredviđenim mehaničkim kvarovima, do kojih su doveli skokovi napona, zloćudni programi, prirodne nepogode ili slučajna oštećenja uslijed nepropisnog rukovanja.

Prvi podatak iz analize kaže kako je oko 80% grešaka na diskovima upravo takvo, "nepredvidivo", pa se sljedeća analiza zasniva na oko 20% diskova s "predvidivim" uzrocima zatajenja. Finalni uzorak uključivao je 2.007 primjeraka.

Manje od tri godine do kvara

Prema podacima iz gornje tablice Secure Data Recovery zaključuje da je prosječni HDD disk prije zatajenja radio 25.233 sata, što je 1.051 dan, odnosno dvije godine i deset mjeseci. Pritom je razvio prosječno 1.548 bad sektora, dok su razlike među proizvođačima poprilične. Isto tako, postoje i razlike u diskovima unutar asortimana pojedine marke.

Stariji su bolji

Analiza dalje otkriva da su stariji hard diskovi dugotrajniji od onih proizvedenih u novije vrijeme. Najkvalitetniji su, kažu, i najizdržljiviji diskovi od svakog od analiziranih proizvođača proizvedeni – prije 2015. godine.

Kao razlog za to stručnjaci navode činjenicu da potrebe korisnika danas uključuju sve više prostora za pohranu, a stalna utrka za boljom izvedbom i višim kapacitetima te nižim cijenama, u sve kompaktnijoj formi, donosi i kompromise u pogledu trajnosti. Komponente su pod većim naporom, nove tehnologije iskorištavaju materijale do maksimuma, a sve to dovodi do češćih grešaka u radu. Zabilježeno je i da su diskovi sa "starom" tehnologijom CMR (conventional magnetic recording) trajniji od onih koji koriste SMR (shingled magnetic recording), iako potonji nude veće kapacitete.

Stanje s SSD-ima

Analiza se kratko osvrnula i na SSD diskove, koji umjesto limitiranog radnog vijeka imaju ograničen broj ciklusa zapisivanja i brisanja podataka. Kao i u slučaju HDD-a, i ova vrsta pohrane bilježi sve više pogrešaka, a najvažniji čimbenik vezan uz njihovu trajnost je – količina podataka koji su na njih zapisivani. Neki korisnici tako mogu svoje SSD-e "istrošiti" u samo nekoliko godina, dok drugima traju 5 godina i duže.

Kako se pripremiti na kvar?

Na kraju, tu su i standardne preporuke o tome kako se pripremiti za (neizbježno?) zatajenje diska. Osnovna metoda je, naravno, backup prema pravilu 3-2-1: držanje tri kopije podataka na dva uređaja, s jednom izdvojenom lokacijom. Na primjer: bitne podatke sa računala pohranite i na vanjski disk, a potom ih kopirajte i na neki pouzdani cloud servis.