Stariji čvrsti diskovi trajniji su od novih, a prosjek radnog vijeka je niti 3 godine
Istraživanje kompanije Secure Data Recovery, koja se bavi servisiranjem i oporavkom podataka s diskova, dalo je neke zanimljive uvide u izdržljivost, kvalitetu i trajnost pojedinih marki diskova

Stručnjaci američke kompanije Secure Data Recovery od 2007. su godine u svojim rukama imali preko 100 tisuća računalnih čvrstih diskova svih vrsta te su na njima rješavali sve zamislive tehničke probleme. Na temelju svojeg dugogodišnjeg iskustva i svježih podataka o zatajenjima diskova izradili su analizu, s prilično zanimljivim zaključcima. Objavili su i trenutačno aktualan očekivani životni vijek čvrstih diskova (HDD i SSD varijanti), zasnovan na srednjim vremenima koja su prošla od kupovine do prvog kvara pojedinog diska.
Analiza predvidivih kvarova
Podaci korišteni za ovu analizu pokrivaju tisuće diskova, koji su im u ruke stigli 2022. godine. Secure Data Recovery prvo analizira broj radnih sati svakog diska, od prvog pokretanja pa do dolaska u servis. Potom se analiziraju i bad sektori (na grafikonu nazvani pending sector), pronađeni tijekom testiranja. U analizu su uključeni samo diskovi koji su pretrpjeli "obično" zatajenje, dakle ne i oni s nepredviđenim mehaničkim kvarovima, do kojih su doveli skokovi napona, zloćudni programi, prirodne nepogode ili slučajna oštećenja uslijed nepropisnog rukovanja.
Prvi podatak iz analize kaže kako je oko 80% grešaka na diskovima upravo takvo, "nepredvidivo", pa se sljedeća analiza zasniva na oko 20% diskova s "predvidivim" uzrocima zatajenja. Finalni uzorak uključivao je 2.007 primjeraka.
Manje od tri godine do kvara
Proizvođač | Broj diskova | Radni sati | Bad sektori |
Western Digital | 936 | 25,676 | 628 |
Seagate | 559 | 23,298 | 2,671 |
Hitachi | 211 | 18,632 | 3,348 |
Toshiba | 151 | 34,799 | 1,884 |
Samsung | 123 | 19,224 | 529 |
Maxtor | 27 | 29,771 | 228 |
Prema podacima iz gornje tablice Secure Data Recovery zaključuje da je prosječni HDD disk prije zatajenja radio 25.233 sata, što je 1.051 dan, odnosno dvije godine i deset mjeseci. Pritom je razvio prosječno 1.548 bad sektora, dok su razlike među proizvođačima poprilične. Isto tako, postoje i razlike u diskovima unutar asortimana pojedine marke.
Stariji su bolji
Analiza dalje otkriva da su stariji hard diskovi dugotrajniji od onih proizvedenih u novije vrijeme. Najkvalitetniji su, kažu, i najizdržljiviji diskovi od svakog od analiziranih proizvođača proizvedeni – prije 2015. godine.
Kao razlog za to stručnjaci navode činjenicu da potrebe korisnika danas uključuju sve više prostora za pohranu, a stalna utrka za boljom izvedbom i višim kapacitetima te nižim cijenama, u sve kompaktnijoj formi, donosi i kompromise u pogledu trajnosti. Komponente su pod većim naporom, nove tehnologije iskorištavaju materijale do maksimuma, a sve to dovodi do češćih grešaka u radu. Zabilježeno je i da su diskovi sa "starom" tehnologijom CMR (conventional magnetic recording) trajniji od onih koji koriste SMR (shingled magnetic recording), iako potonji nude veće kapacitete.
Stanje s SSD-ima
Analiza se kratko osvrnula i na SSD diskove, koji umjesto limitiranog radnog vijeka imaju ograničen broj ciklusa zapisivanja i brisanja podataka. Kao i u slučaju HDD-a, i ova vrsta pohrane bilježi sve više pogrešaka, a najvažniji čimbenik vezan uz njihovu trajnost je – količina podataka koji su na njih zapisivani. Neki korisnici tako mogu svoje SSD-e "istrošiti" u samo nekoliko godina, dok drugima traju 5 godina i duže.
Kako se pripremiti na kvar?
Na kraju, tu su i standardne preporuke o tome kako se pripremiti za (neizbježno?) zatajenje diska. Osnovna metoda je, naravno, backup prema pravilu 3-2-1: držanje tri kopije podataka na dva uređaja, s jednom izdvojenom lokacijom. Na primjer: bitne podatke sa računala pohranite i na vanjski disk, a potom ih kopirajte i na neki pouzdani cloud servis.