Studija otkriva kako mozak dijeli dane u 'filmske scene'
Skenovi mozga otkrivaju temeljne misterije o tome kako naše pamćenje funkcionira iz dana u dan
Baš kao što je film podijeljen na scene, naš mozak organizira sjećanja u segmente, odvajajući na primjer trenutak kad smo izašli na ručak od trenutka kad smo došli s posla. U filmovima redatelji i montažeri odlučuju o tome kad jedna scena završava i počinje nova, no kako to čini mozak, zanimalo je istraživače Sveučilišta Columbia. Njihov rad, objavljen u časopisu Current Biology, upućuje na zaključak da možda imamo više kontrole nad načinom na koji tumačimo dnevne događaje nego što se vjerovalo dosad.
Moždana aktivnost
Istraživači su osmislili četiri podcasta na četiri lokacije i četiri društvene situacije: poslovni dogovor, "ljubav na prvi pogled", prosidbu i prekid veze. Dok su volonteri slušali te situacije, znanstvenici su im skenirali mozgove uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance (fMRI); pratili su promjene u moždanoj aktivnosti, posebno u medijalnom prefrontalnom korteksu (mPFC), dijelu mozga koji opaža i iz trenutka u trenutak tumači unose iz naše okoline.
Aktivnost mPFC-a rasla bi s promjenama događaja: sklapanjem poslovnog dogovora ili prihvaćanjem bračne ponuda. Međutim, kad su istraživači od sudionika tražili da se usredotoče na značajke lokacija, poput naručivanja hrane u restoranu, njihova bi se segmentacija događaja mijenjala, kao i njihova moždana aktivnost. Detalji na koje su sudionici obraćali pozornost utjecali su na to što će njihov mozak percipirati kao novo poglavlje u priči.
Kontrola narativa
Studija je otkrila i razlike u tome kako su sudionici pamtili priče; kad bi se trebali prisjetiti dijela priče na koji nisu trebali obratiti pozornost, zaboravljali bi mnoge detalje. To znači da način razmišljanja doista mijenja naše sjećanje na ono što se zapravo dogodilo i otkriva koliko fleksibilno i aktivno može biti naše pamćenje. Mi možemo odabrati na što ćemo obraćati pozornost i čega ćemo se sjećati. A to znači da kontroliramo narativ vlastitih iskustava, kažu znanstvenici.
Poteškoće sa segmentacijom događaja često prate određena stanja kao što su posttraumatski stresni poremećaj i demencija, ali i normalno starenje. Želimo li ljudima pomoći da bolje razumiju i dugoročno zapamte ono što je najvažnije, tretmani temeljeni na pamćenju pažnju bi trebali usmjeriti na ključne trenutke, one koji uistinu hvataju bit i strukturu iskustva, zaključuju istraživači koji tu ne namjeravaju stati i sad žele ispitati kako na dugoročno pamćenje utječe svjesno preusmjeravanje pažnje dok dijelimo dan na scene.
