Znanstvenici Sveučilišta Stanford razvili su sučelje mozak-računalo koje može čitati unutarnji govor s točnošću do 74 posto. U istraživanju, predstavljenom u časopisu Cell Press, četvero paraliziranih sudionika imalo je ugrađene mikroelektrode u dio mozga zadužen za govor. Analizom moždanih signala dok su pokušavali ili zamišljali izgovor riječi, AI je naučila prepoznavati zamišljene rečenice iz vokabulara od 125 tisuća riječi. 

"Ovo je prvi put da smo uspjeli razumjeti kako izgleda moždana aktivnost kad samo pomislite na govor. Za ljude s teškim govornim i motoričkim oštećenjima, sustavi sposobni za dekodiranje unutarnjeg govora mogli bi im pomoći da puno lakše i prirodnije komuniciraju“, oduševljeni su istraživači. 

Jeftini senzor prati zacjeljivanje rane bez skidanja zavoja

Istraživači australskog sveučilišta RMIT razvili su nosivi uređaj za praćenje rana koji bi mogao promijeniti način na koji liječnici prate zacjeljivanje i pritom smanjiti rizik od infekcije. Za razliku od tradicionalnih metoda koje zahtijevaju česte promjene zavoja i fizički kontakt, ovo rješenje s Bluetoothom nudi kontinuirano daljinsko praćenje ključnih pokazatelja zacjeljivanja rana. Uređaj integrira napredne senzore koji mjere temperaturu, pH i razinu upale, ključne biomarkere koji mogu ukazivati na infekciju ili pratiti faze zacjeljivanja rane. 

Tehnologija, opisana u časopisu Advanced NanoBiomed Research, temelji se na patentiranom senzorskom sustavu visoke otpornosti na bazi silicija, sposobnom za detekciju više biomarkera. Ovi fleksibilni senzori mogu se postaviti izravno na rane ili uz njih, čak i ispod standardnih zavoja. 

Najveći raketni motor iz 3D pisača

Indijski startup za svemirsku tehnologiju Agnikul Cosmos razvio je najveći jednodijelni raketni motor na svijetu proizveden 3D ispisom. Ovaj novi motor potpuno je jednodijelna konstrukcija što eliminira potrebu za tradicionalnim zavarivanjima.

Motor je dugačak metar i izrađen je od superlegure  nikla i kroma znane kao Inconel. Ovaj materijal je idealan za lansiranje raketa jer može izdržati ekstremne topline, koroziju i mehanička naprezanja. Umjesto da je sklopljen iz više dijelova, ovaj je motor izrađen 3D ispisom kao jedna, potpuno integrirana struktura. 

Tehnologija koja zna kad učenici uče

Studija Državnog sveučilišta Ohio pokazala je da kombinacija umjetne inteligencije i tehnologije praćenja pokreta očiju može točno identificirati trenutke u obrazovnim videozapisima kada djeca uče. Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Communication, uključilo je djecu u dobi od 4 do 8 godina koja su gledala edukativni video iz popularne YouTube serije "SciShow Kids“ i "Learn Bright“. Praćenjem pokreta njihovih očiju dok su gledala video, AI je uspjela predvidjeti koliko su razumjeli sadržaj. 

Ova metoda mjeri pažnju u stvarnom vremenu, što je ključno za učenje, i identificira "granice događaja" u videu, točke kada se mijenja obrazovni sadržaj i otvara nova važna tema. Cilj istraživača je razviti AI sustav koji bi u stvarnom vremenu mogao procijeniti razumijevanje gledatelja te dinamički prilagoditi obrazovni sadržaj pojedincu tako što će mu ponuditi dodatna objašnjenja ili primjere ako se pokaže da koncept nije shvaćen. 

Plastika za beskrajno recikliranje bez gubitka kvalitete

Istraživači Sveučilišta Texas A&M razvili su Aromatic Thermosetting Copolyester (ATSP), novu vrstu plastike visoke čvrstoće koja je izdržljiva, otporna na toplinu i reciklabilna bez gubitka kvalitete. Ova plastika ima sposobnost samopopravka poput kože i može se ponovno oblikovati pod utjecajem topline, zahvaljujući mehanizmu izmjene kemijskih veza unutar materijala. Kad se ojača ugljičnim vlaknima, ATSP je nekoliko puta jači od čelika, a pritom lakši od aluminija.

ATSP može podnijeti stotine ciklusa mehaničkog naprezanja i zagrijavanja pri čemu se samostalno popravlja i vraća u prvobitni oblik.

Biofilm pretvara CO₂ u obnovljivu energiju

Znanstvenici Norveškog instituta za istraživanje bioekonomije (NIBIO) razvili su inovativnu metodu proizvodnje biometana koristeći mikrobne biofilmove za pretvaranje ugljičnog dioksida i monoksida u čisti obnovljivi plin.   Umjesto klasične proizvodnje bioplina razgradnjom organskog otpada, proces koristi tanke slojeve mikroorganizama koji u oksigeniranim uvjetima ciljano pretvaraju plinove u metan 96-postotne čistoće. Za supstrate koriste nekonvencionalne izvore poput plastičnog otpada i drvene biomase. 

Novi pogled u srce atoma

GRETA (Gamma-Ray Energy Tracking Array) je uređaj za praćenje gama zraka u Objektu za rijetke izotopske snopove (FRIB) pri Državnom sveučilištu Michigan. Sastoji se od 30 germanijevih detektorskih modula složenih u oblik sfere, zahvaljujući čemu GRETA može bilježiti položaj i energiju gama zraka s daleko većom preciznošću i učinkom, otprilike 10 do 100 puta. To bi znanstvenicima trebalo omogućiti proučavanje rijetkih, kratkotrajnih izotopa i atomskih jezgri te procesa stvaranja elemenata u zvijezdama. 

GRETA je dosad najmoćniji "mikroskop" za proučavanje jezgre atoma. 

Inovativna magnetska levitacija

Istraživači Odjela za kvantne strojeve na Okinawskom institutu za znanost i tehnologiju (OIST) razvili su beskontaktni levitacijski sustav koji omogućava iznimno precizno i brzo pomicanje osjetljivih komponenti bez dodira s površinom. Ovaj kompaktni i višesmjerni uređaj koristi akustičnu levitaciju, tehnologiju koja zvučnim valovima suspendira predmete u zraku, čime se eliminira trenje i kontaminacija zbog kontakta. Sustav je potpuno bežičan, a uređaj može nositi terete do 43 grama te postiže brzine do 3 metra u sekundi. 

Sustav, opisan u časopisu Applied Physics Letters, otvara nove mogućnosti u industrijskoj proizvodnji, medicini i kemiji, gdje je precizno i sigurno rukovanje malim i lomljivim dijelovima ključno. Daljnji razvoj usmjeren je na poboljšanje stabilnosti levitacije pri većim teretima i nepravilnim površinama te razvoj robotskih sustava za sigurno beskontaktno upravljanje i transport malih objekata. 

Pasta za zube od ljudske kose

Istraživači King’s Collegea u Londonu razvili su inovativnu pastu za zube od keratina, proteina iz ljudske kose, kože i vune koji može obnoviti zubnu caklinu i spriječiti karijes. Novi postupak, opisan u časopisu Advanced Healthcare Materials, koristi keratin izdvojen iz otpada poput kose ili vune koji u dodiru s mineralima iz sline stvara zaštitni sloj nalik prirodnoj caklini. 

Za razliku od postojećih pasta na bazi fluora, keratinska formula ne samo da zaustavlja početnu eroziju već može potpuno regenerirati oštećena područja zuba, pružajući prirodniju i dugotrajnu zaštitu. Ova tehnologija mogla bi ući u svakodnevnu upotrebu kroz nekoliko godina te tako smanjiti uporabu sintetičkih materijala u stomatologiji.