U najpreciznijem satu na svijetu 'kucaju' aluminijevi ioni
Dron s gorivnim ćelijama koji je oborio visinski rekord, novi materijali od bakterijske celuloze i roboti poligloti koji govore 15 jezika, samo su neka od istraživačkih dostignuća posljednjih dana

Američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) predstavio je optički atomski sat temeljen na zarobljenom aluminijevom ionu, sposoban mjeriti vrijeme s točnošću do 19 decimala. Novi sat je 41 % precizniji i 2,6 puta stabilniji od dosadašnjih rekorda zahvaljujući inovacijama u izradi laserskog sustava, vakuumske komore i ionske zamke. Ova tehnologija, predstavljena u časopisu Physical Review Letters, mogla bi iz temelja unaprijediti znanstvena i tehnološka istraživanja, pa se već razmatra i redefinicija međunarodne sekunde.
Naime, aluminijev ion stvara iznimno dobar sat s izuzetno stabilnom, visokofrekventnom brzinom "otkucavanja". Ti otkucaji stabilniji su od otkucaja cezija, što daje trenutnu znanstvenu definiciju sekunde. Uz to, aluminijev ion nije toliko osjetljiv na neke uvjete okoline, poput temperature i magnetskih polja.
TTT za LLM
Istraživači MIT-a razvili su tehniku koja bi mogla značajno unaprijediti sposobnosti velikih jezičnih modela u rješavanju složenih i nepoznatih zadataka, poput strateškog planiranja ili optimizacije procesa. Oni su na arXivu predstavili metodu takozvanog test-time treninga (TTT) koja modelima omogućava da tijekom rješavanja novog zadatka privremeno ažuriraju parametre na temelju primjera dobivenih u tom trenutku.
Rezultati istraživanja pokazuju da je ova metoda posebno učinkovita na testovima apstraktnog zaključivanja i složenih problemskih zadataka. Primjenom TTT-a točnost modela povećana je i do šest puta u odnosu na klasične pristupe, a model s 8 milijardi parametara postigao je rezultate usporedive s prosječnim ljudskim performansama na najzahtjevnijim zadacima.
Visinski rekord drona s gorivnim ćelijama
Američka tvrtka Zepher Flight Labs (ZFL) postavila je novi visinski rekord s bespilotnom letjelicom na gorivne ćelije, demonstrirajući tihi let na visini od 3650 metara. Koristeći vodikove gorivne ćelije, dron Z1 vertikalno je poletio s punim teretom i tako potvrdio praktičnost ovakve propulzije. Dron može letjeti više od 10 sati, ne ispušta štetne plinove i može se koristiti za izviđačke i obrambene zadatke.
Materijali od bakterijske celuloze
Znanstvenici Sveučilišta u Houstonu razvili su inovativan način dobivanja materijala od bakterijske celuloze koji bi mogao zamijeniti plastiku u svakodnevnim proizvodima. Bakterijska celuloza, biorazgradivi polimer, korištena je za izradu čvrstih, fleksibilnih i prozirnih listova s izuzetnom mehaničkom izdržljivošću.
U posebnom bioreaktoru bakterije stvaraju pravilno usmjerene vlakna, čime se povećava čvrstoća materijala, a dodavanje bor-nitridnih nanoslojeva dodatno ga ojačava i unapređuje toplinsku vodljivost. Ova inovacija, predstavljena u časopisu Nature, može se primjenjivati za ambalažu, boce, medicinske obloge i druge proizvode, nudeći ekološku zamjenu za plastiku i doprinos rješavanju problema plastičnog otpada.
Fotonska kvantna teleportacija s čipa na čip
Inženjeri Sveučilišta Tsinghua uspješno su demonstrirali kvantnu teleportaciju između dva čipa preko optičkih vlakana dugih 12,3 km. U eksperimentu, opisanom u časopisu Light Science & Application, koristili su fotone s vremenskim kodiranjem (time-bin encoding), što smanjuje utjecaj smetnji pri prijenosu kroz optička vlakna.
Kineski su istraživači dizajnirali i na jednom silicijskom fotonskom čipu izradili kvantne fotonske sklopove s različitim funkcijama. Oni su omogućili pouzdanu teleportaciju kvantnih informacija na velike udaljenosti, čime je, kažu, napravljen važan iskorak prema budućim kvantnim komunikacijskim mrežama.
Senzor nalik koži
Istraživači Penn Statea razvili su novu senzorsku tehnologiju nalik koži. Ovaj inovativni senzor može se nositi na koži ili implantirati u tijelo te istovremeno mjeri fizičke pokrete i električne signale. Napravljen je od mekih, rastezljivih materijala koji oponašaju ljudsku kožu, što mu omogućuje dugotrajan i pouzdan rad.
Tehnologija, opisana u časopisu Advanced Functional Materials, otvara nove mogućnosti za praćenje vitalnih znakova, nadzor pacijenata nakon operacija te pomoć osobama s problemima kontrole mokraćnog mjehura. Važno je istaknuti i potencijal senzora za dugoročnu upotrebu, bez gubitka učinkovitosti.
Robot poliglot govori 15 jezika
Realbotix je najavio nova velika poboljšanja svog humanoidnog robota pokretanog umjetnom inteligencijom koji odsad tečno govori 15 jezika i razumije dodatnih 147 jezika i dijalekata putem podrške u oblaku.
S dodatnom jezičnom podrškom i mogućnošću integracije većine AI platformi trećih strana, humanoid je sad spreman za pružanje usluga u zračnim lukama, hotelima, muzejima i turističkim atrakcijama poput Disneylanda.
Nova generacija GNSS sustava
Precizno pozicioniranje točaka (PPP) dugo je obećavalo kao samostalna tehnika pozicioniranja visoke točnosti. Sad su znanstvenici Sveučilišta u Wuhanu razvili novu generaciju GNSS sustava koja omogućuje određivanje položaja s točnošću do nekoliko centimetara.
Ključ uspjeha je integrirani PPP-RTK sustav koji koristi trenutačne atmosferske korekcije, posebne podatke o satelitima te podatke iz više satelitskih konstelacija. Ova tehnologija, opisana u časopisu Satellite Navigation, omogućava precizno pozicioniranje u autonomnim vozilima, ali i pametnoj i geodetskim mjerenjima.