Zamjena fosilnog kerozina sintetičkim gorivom poskupit će letove za 50 posto

Uspije li namjera da se kerozin do sredine stoljeća zamijeni sintetičkim gorivom, cijene zrakoplovnih karata mogle bi drastično porasti, izračunali su istraživači ETH Zurich

Mladen Smrekar petak, 17. siječnja 2025. u 09:02
Održivo proizvedena sintetička goriva izgaraju čišće i stoga stvaraju manje kondenzacije i drugih učinaka zagrijavanja klime 📷 Freepik
Održivo proizvedena sintetička goriva izgaraju čišće i stoga stvaraju manje kondenzacije i drugih učinaka zagrijavanja klime Freepik

U sveprisutnom i stalnom globalnom zatopljenju zrakoplovstvo trenutačno doprinosi s oko četiri posto. Letova je sve više pa se klimatski neutralan zračni promet do 2050. godine čini nemogućom misijom. I dok znanstvenici raspravljaju o tome kako dekarbonizirati zrakoplovstvo, stručnjaci se slaže se da će zbog toga cijene zrakoplovnih karata poskupjeti. Pitanje je samo koliko. Uspije li nakana da se kerozin do sredine stoljeća zamijeni sintetičkim gorivom, cijene karata mogle bi porasti za oko 50 posto. Tako barem tvrde istraživači ETH Zurich i švicarskog Instituta Paul Scherrer u studiji koju objavljuje časopis Nature Communications.

Dva scenarija

"Kad se promatra ovo potencijalno povećanje, treba uzeti u obzir da su cijene zrakoplovnih karata pale za više od 40 posto u posljednjih 25 godina. Ako bi se ovaj trend nastavio, klimatski neutralni let 2050. godine koštao bi otprilike isto kao let danas", objašnjavaju istraživači koji su usporedili dva pristupa za smanjenje klimatskih štetnih učinaka zrakoplovstva.

Utjecaj zrakoplovstva na klimu nije ograničen samo na emisije ugljičnog dioksida 📷 Lucian Cornea/Pexels
Utjecaj zrakoplovstva na klimu nije ograničen samo na emisije ugljičnog dioksida Lucian Cornea/Pexels

U prvom, zrakoplovi nastavljaju koristiti kerozin na bazi nafte. Međutim, iz atmosfere se izdvaja jednaka količina CO2 kao ona koju ispuštaju mlazni motori, na primjer filtriranjem izravno iz zraka i skladištenjem pod zemljom. Ovu tehnologiju je prije nekoliko godina lansirao ETH spin-off Climeworks. U drugom pristupu, zrakoplovni prijevoznici zamjenjuju sve veću količinu kerozina sintetičkim gorivom bez potrebe za preinakom turbina ili zrakoplova. Ovo se gorivo proizvodi od zarobljenog CO2 u kombinaciji s održivo proizvedenim vodikom koji se proizvodi iz vode uz pomoć električne energije ili solarnog reaktora. Ovu tehnologiju razvio je drugi ETH-ov spin-off Synhelion.

Jeftinija opcija

Ako se zračni promet nastavi povećavati, smatraju istraživači, sintetička goriva bila bi jeftinija opcija jer utjecaj zrakoplovstva na klimu nije ograničen samo na emisije CO2. Štoviše, zbog kondenzacijskih tragova, ispuštanja čestica čađe ili dušikovih oksida, ukupni utjecaj zrakoplovstva na klimu može biti do tri puta veći od utjecaja emisija CO2. Za razliku od stoljetnog zagrijavanja uzrokovanog emisijama ugljičnog dioksida, učinci izvan CO2 su kratkotrajni i odmah reagiraju na količinu zrakoplova u prometu. S rastom broja letova ovi kratkotrajni učinci mogu rasti prilično brzo pa bi zaista klimatski neutralno zrakoplovstvo zahtijevalo kompenzaciju tih učinaka dodatnim uklanjanjem CO2 iz zraka, upozoravaju švicarski istraživači.

Zbog kondenzacijskih tragova, ispuštanja čestica čađe ili dušikovih oksida, ukupni utjecaj zrakoplovstva na klimu može biti do tri puta veći od utjecaja emisija CO2 📷 Brazzola, Meskaldji, Patt, Tröndle & Moretti
Zbog kondenzacijskih tragova, ispuštanja čestica čađe ili dušikovih oksida, ukupni utjecaj zrakoplovstva na klimu može biti do tri puta veći od utjecaja emisija CO2 Brazzola, Meskaldji, Patt, Tröndle & Moretti

No, sintetička goriva imaju jednu značajnu prednost: izgaraju čistije od fosilnog kerozina i uzrokuju mnogo manje štetnih učinaka koji nisu CO2. To znači da je potrebno ukloniti manje dodatnog ugljičnog dioksida u usporedbi sa zrakoplovom koji koristi fosilni kerozin. Istraživači objašnjavaju da je to i jeftinije. U slučaju pristupa emisije i kompenzacije koji se temelji na kerozinu, cijene karata bile bi oko 55 do 75 posto više nego danas. Sa sintetičkim gorivima poskupjele bi, izračunali su, samo 45 do 60 posto.

Tržište održivog kerozina trenutačno je još uvijek vrlo malo. Ove godine u EU je na snagu stupio zakon prema kojem se zahtijeva da se dva posto održivog goriva umiješa u fosilni kerozin i ta bi se količina do 2050. trebala povećati na 70 posto. Slična uredba trebala bi stupiti u Švicarskoj zaživjeti sljedeće godine. No, da bi ideja dobila dodatni poguranac, upozoravaju istraživači, potrebne su i druge, nepopularne mjere, poput prisilnog poskupljenja fosilnog kerozina.