Zašto AI ne može razumjeti različite pojmove na ljudski način?
Studija otvara filozofska pitanja o prirodi znanja – možemo li nešto "znati" bez fizičkog iskustva? Za sada, cvijet ostaje jedinstveno ljudsko iskustvo koje AI ne može replicirati
Iako su alati poput ChatGPT-a potaknuli novi napredak tehnologije, nova studija Sveučilišta Ohio objavljena u časopisu Nature Human Behaviour pokazuje da čak i najnapredniji modeli umjetne inteligencije ne mogu potpuno shvatiti koncepte poput cvijeta – jer im nedostaje ljudsko iskustvo osjetila. Istraživači su naime usporedili ljudsku i AI reprezentaciju 4442 riječi, od "cvijet" i "kopito" do "humor" i "ljuljanje". Rezultati pokazuju da umjetna inteligencija, unatoč obradi golemih količina teksta, ne može replicirati multidimenzionalnu mrežu senzornih i motoričkih iskustava koja oblikuje ljudsko razumijevanje.
"Veliki jezični model ne može nanjušiti ružu, dotaknuti laticu tratinčice ili prošetati poljem divljeg cvijeća", ističu istraživači. Bez tih iskustava, AI percipira "cvijet" kao apstraktni skup atributa, a ne kao složeni koncept povezan sa sjećanjem, emocijama i tjelesnim doživljajima. AI najbolje replicira ljudske reprezentacije kod ne-senzomotoričkih pojmova (npr. "demokracija"), ali najslabije u motoričkim domenama (npr. "hodati"). Modeli obučeni na tekstu i slikama kao što je na primjer Gemini pokazuju bolje razumijevanje vizualnih aspekata od tekstualnih modela.
Dok umjetna inteligencija uspješno povezuje "ruže" i "tjesteninu" kao "mirisne objekte", ljudi ih ne smatraju sličnima jer koriste širu mrežu asocijacija. Ovaj jaz u razumijevanju može utjecati na primjenu AI u zdravstvu, obrazovanju ili korisničkoj službi, gdje bi pogrešna interpretacija osjetilno bogatih pojmova dovela do nesporazuma, upozoravaju istraživači i naglašavaju da bi integracija senzornih podataka i robotike mogla poboljšati AI. No, kažu, ljudsko iskustvo daleko je bogatije od onoga što riječi same mogu prenijeti.
