Drugi dan konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI, ujedno i konferencije projekta Hrvatski znastveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), započeo je s dva paralelna tematska bloka: "Vrednovanje u online okruženju" i "Umjetna inteligencija - upotreba u sustavu znanosti i visokog obrazovanja", koje je Srce organiziralo u suradnji s udrugom CroAI.

Manjak stručnjaka

U Hrvatskoj je lani djelovalo 115 startupa koji se bave umjetnom inteligencijom; u kompanije koje se bave ovim područjem investirano je pet milijardi kuna, a prihodi UI tvrtki iznosili su 3,5 milijardi kuna, izvijestila je Martina Silov, project managerica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI. 

Domaći novac najveći je izvor kapitala, a tvrtke su s inozemstvom povezane putem networkinga. Startupi, upozorila je Silov, premalo surađuju sa sveučilištima, njih samo 42 posto, a svaki drugi startup ima problema s pronalaskom stručnjaka za umjetnu inteligenciju. 

Zaštita dobrih dupina uz pomoć UI

"Stručnjaci ne postoje; iskusni su oni s dvije godine staža", otkrio je Davor Runje, suosnivač Airta i predsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) koji je na konferenciji predstavio projekt zaštite dobrih dupina Jadrana pomoću umjetne inteligencije. Uz pomoć čak 400 tisuća fotografija, snimanih u posljednja tri desetljeća, u Jadranu je registrirano oko 10.000 jedinki, uočeni su pravci njihovog kretanja i odnosa u grupi.

Priprema se i projekt kojim bi se uz pomoć UI dupine prepoznavalo prema njihovom glasanju, a razmišlja se i o aplikaciji namijenjenoj nautičarima i turistima koji bi uslikali dupina i zauzvrat dobili podatke o njemu i njegovoj obitelji.

Lipik kao UI centar

Većina hrvatskih UI startupa nalazi se u Zagrebu, a drugo mjesto dijele Split i - Lipik. Za ovaj iznenađujući rezultat zaslužan je tamošnji Centar umjetne inteligencije (AICL) koji je pokrenuo bivši student zagrebačkog FER-a Dejan Iličić. 

U slavonskom gradiću s nešto više od 2000 stanovnika pokrenut je startup inkubator i obrazovni centar u kojem se, uz pomoć vanjskih predavača, izučavaju osnove umjetne inteligencije. Predznanje nije potrebno.

"Uzimamo nezaposlene s burze, s malom razinom znanja i onda ih vojničkim režimom, uz 12 sati rada dnevno, pretvaramo u stručnjake", objašnjava Iličić. I tako je od početne ideje da se umjetna inteligencija približi Lipičanima nastao centar koji se prostire u tri zgrade u kojima se odvijaju tečajevi na kojima se uče znanja koja drugi baš i ne nude. 

Finski model u Hrvatskoj

Što je umjetna inteligencija i kako se njome možemo služiti može se naučiti i online, u sklopu besplatnog internetskog tečaja koji su osmislili Sveučilište u Helsinkiju i finska tehnološka kompanija Reaktor, kaže glavni tajnik Cro AI-a Jan Štedul iz startupa Mindsmiths.

Finci su prvi u EU razradili nacionalnu UI strategiju, a u ovaj su projekt krenuli kako bi osnovama umjetne inteligencije podučili jedan posto svoje populacije. Program se raširio zemljama Europske unije, a posebno je dobro prihvaćen baš u Hrvatskoj, uz Finsku jedinoj zemlji u kojoj je već dosegnut plan o 1 posto ljudi upoznatih s osnovama UI.

Nova europska podatkovna infrastruktura

Predsjednik izvršnog odbora e-Infrastrukture Reflection Groupa, dr. sc. Paolo Budroni s Tehnološkog sveučilišta u Beču predstavio je trendove i procese vezane uz nastanak i razvoj nove europske podatkovne infrastrukture i digitalnih usluga koje trebaju stvoriti okruženje za budući Europski istraživački prostor (ERA), posebno vezano uz razvoj Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC).

Dugogodišnji aktivni sudionik izgradnje europske i austrijske e-infrastrukture i digitalnih usluga, Budroni se osvrnuo na brojne organizacijske, upravljačke ali i tehničke izazove na nacionalnoj i lokalnoj razini oko koordinacije aktivnosti vezanih za otvorenu znanost. Naglasak je stavio na nacionalne inicijative za otvorenu znanost, nužnost promocije i poticanja otvorenog obrazovanja te razvoja cjelovitog informacijskog sustava znanstvene djelatnosti (CRIS).

Roboti njeguju biljke

Sa zagrebačkog FER-a linkom se javio Marko Orsag koji je otkrio kako se uz pomoć umjetne inteligencije robote uči da njeguju biljke. Projekt SPECULARIA predlaže heterogen sustav koji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji nadilazi mogućnosti postojećih poljoprivrednih robota, od razvoja osjetila dodira, do raspoznavanja biljaka i planiranja agrotehničkih zahvata.

Drugog dana konferencije u zagrebačkom Mozaik Event Centru održan je i niz tematskih blokova: Znanost i podaci, Virtualna iskaznica, Hrvatski oblak za otvorenu znanost i Europska sveučilišta.

Šestar, Poirot i Dabar

Predstavljene su novosti u tijeku izgradnje Informacijskog sustava znanosti u Republici Hrvatskoj (CroRIS) i uklapanja sustava kao što su CROSBI, Šestar i Poirot, a prikazane su i mogućnosti i planovi sustava Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar).

Dabar je dio nacionalne e-infrastrukture koja ustanovama i istraživačkim zajednicama omogućava uspostavu institucijskih i tematskih repozitorija. Repozitoriji podržavaju urednički unos digitalnih objekata, ali i samoarhiviranje, što autorima omogućuje da sami pohranjuju digitalne objekte u institucijski ili tematski repozitorij. 

Posebni panel posvećen je vrednovanju znanja studenata u uvjetima online nastave. Predstavljeni su razni načini vrednovanja i model korisnosti vrednovanja, a Centar za e-učenje Srca ponudio je pregled edukacija i nastavničkih materijala.

Virtualne studentske iskaznice

Govorilo se i o uvođenju i potencijalnim funkcionalnostima virtualnih iskaznica, o Europskom studentskom identifikatoru (ESI) i prilagodbi Informacijskog sustava akademskih kartica (ISAK) za više iskaznica, a predstavljen je i projekt European Digital Student Service Infrastructure (EDSSI). Riječ je o zajedničkoj interoperabilnoj infrastrukturi koja će omogućiti razmjenu akademskih podataka između akademskih ustanova i pristup uslugama na unificiran i siguran način. 

Dio te infrastrukture činila bi i paneuropska virtualna studentska iskaznica u obliku mobilne aplikacije koja bi studentima omogućila pristup svim uslugama uporabom studentske iskaznice izdane na matičnom visokom učilištu. Virtualna studentska iskaznica funkcionirala bi kao sredstvo identifikacije, kao platežno sredstvo i kao digitalna identifikacija za ulazak u različite objekte, a omogućavala bi i digitalni potpis.