Zdravstvo nam je neučinkovito, zastarjelo i financijski neodrživo, a sve mu manje vjeruju i sami pacijenti. Stoga je krajnji čas da krenemo u ozbiljnu reformu zdravstvenog sustava te vraćanje  povjerenja građana u njega. S tim je ciljem održana i najveća regionalna konferencija o zdravstvu - HealthComm Forum koja je na jednom mjestu okupila vodeće svjetske stručnjake, medicinsku struku, farmaceute, menadžere u zdravstvu, pacijente i predstavnike političkih stranaka. Svi oni su ujedinjeni u mišljenju da nam treba moderniji, funkcionalan, dostupan i održiv zdravstveni sustav.

A ozbiljnijih promjena u zdravstvu nema bez primjene tehnoloških dostignuća posebno u području umjetne inteligencije koja može značajno rasteretiti dio medicinskog osoblja i povećati njihovu učinkovitost u zdravstvu, ali i ublažiti negativan učinak nedostatka radne snage. Umjetna inteligencija može i automatizirati rutinske, ponavljajuće zadatke, omogućujući zdravstvenom osoblju da se fokusira na složenije i važnije aspekte skrbi za pacijente i pružanje skrbi uz empatičan pristup.

„Kad se uzme u obzir da se svaka 72 dana udvostručuju svi zdravstveni podaci, da je 30 posto svih svjetskih informacija nekako vezano uz zdravstvo, da se svakih 26 sekundi objavi novi zdravstveni članak te da bi liječnici primarne medicine svaki da trebali čitati 21 sat kako bi ostali upućeni u zdravstvene teme, jasno je da umjetna inteligencija može uvelike optimizirati zdravstveni sektor“, objasnio je Jan Beger, svjetski priznati stručnjak u području zdravstva i umjetne inteligencije te dodao kako umjetna inteligencija brzom i preciznijom analizom podataka, smanjuje rizike i greške u zdravstvu te tako pomaže i medicinskim djelatnicima, ali i pacijentima.

„Zahvaljujući sveobuhvatnoj analizi podataka umjetna inteligencija može pomoći u ranom otkrivanju bolesti i predviđanju ishoda liječenja te smanjiti dijagnostičke netočnosti i propisivanje pogrešnih lijekova čime pomaže liječnicima i pri donošenju odluka. Umjetna inteligencija može i predvidjeti nedolazak pacijenata na zakazane termine, što može rezultirati značajnim uštedama i do milijun dolara godišnje“, zaključio je Beger naglasivši da su to samo neki od primjera kako umjetna inteligencija optimizira procese i povećava efikasnost u zdravstvenom sustavu. A s obzirom na to da će do 2030. godine sustavi biti u deficitu od 10 milijuna zdravstvenih radnika te da će do 2050. će broj starijih osoba znatno nadmašiti broj mladih, AI postaje neophodan alat za efikasno upravljanje izazovima u zdravstvu.

Digitalna asistentica Megi

U prednosti korištenja umjetne inteligencije uvjerili su se i u Klinici Magdalena na primjeru digitalne asistentice Megi. Riječ je o aplikaciji za prevenciju i praćenje kardiovaskularnih bolesti, razvijenoj za područje hipertenzije koja zahvaća čak 40 posto populacije, pri čemu tek jedan od pet pacijenata ima dobro regulirani tlak. „Megi putem WhatsAppa omogućuje redovito praćenje krvnog tlaka i terapije, a unesene podatke kontinuirano prate liječnici pa aplikacija daje preporuke o terapiji, ali i savjete o svakodnevici s visokim krvnim tlakom. Pacijentima u prvih mjesec dana korištenja aplikacije pada tlak, a kroz šest mjeseci se on stabilizira čime se značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih komplikacija, produljuje zdravi vijek te se smanjuju troškovi.“, pojasnila je Nina Šesto, direktorica digitalnog zdravstva u Klinici Magdalena. Inovativan pristup koji je pridonio dijagnostici i liječenju hipertenzije u Hrvatskoj, osigurao je aplikaciji Megi i prvo mjesto na ovogodišnjem HealthComm Awards za najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu.

Upravo s ciljem razvoja novih digitalnih rješenja koja će koristiti prednosti AI tehnologija za dobrobit hrvatskog zdravstva, pokrenut je Europski digitalni inovacijski centar. „AI4Health.Cro hub omogućuje sigurno testiranje inovativnih digitalnih rješenja za zdravstvo  - na podacima ili u kliničkom okruženju, a sve za dobrobit pacijenata, liječnika i čitavog zdravstvenog i startup ekosustava“, izjavila je Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za informacijske tehnologije. Ovaj neprofitni, javno-privatni konzorcij okuplja 15 partnera, uključujući Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, uz koordinatora Institut Ruđer Bošković (IRB).