Vrijednost bitcoina upravo je pala za 23%. Gledate u ekran i pokušavate se uvjeriti da je riječ o grešci, osvježavate stranicu, ali brojke ostaju iste, crvene i neumoljive. A onda nailazite na vijest koja vam ledi krv u žilama: Coinbase čuva bitcoine na pogrešnom lancu, na manjinskom ogranku blockchaina nastalom nakon hard forka. Pad od 23% odnosi se na “pravi” bitcoin, ali ne i na onaj koji vi posjedujete. Ono što ste smatrali svojim bitcoinom upravo je postalo gotovo bezvrijedna digitalna sjena. Sljedeći tjedan idete u mirovinu, a sada shvaćate da vaša ušteđevina nije izgubila dio vrijednosti, ona je niz brojeva za koje nitko više ne mari...

Upravo ste pročitali fragment fantastične priče, koja fabulu zasniva na stvarnom povijesnom događaju iz 2013., kada je u ožujku bitcoin mreža doživjela ozbiljan tehnički incident. Blockchain se privremeno podijelio na dva nekompatibilna lanca, što je izazvalo paniku na tržištu i kratkotrajan, ali snažan pad cijene. Problem je nastao zbog kombinacije buga u tada korištenoj podatkovnoj strukturi i razlika između verzija Bitcoin Core softvera. Dio mreže počeo je prihvaćati blokove koje ostatak nije priznavao, pa su se spontano formirala dva lanca s različitim pravilima. Rješenje je postignuto tek kada su se developer, nodovi i najveći rudari koordinirali, privremeno zaustavili transakcije i vratili većinu mreže na stariju verziju softvera. “Pobijedio” je lanac s većom ekonomskom podrškom. Bio je to događaj koji je trajno otvorio pitanje otpornosti bitcoina na softverske pogreške i potrebu za višestrukim, neovisnim implementacijama.

Kako zapravo nastaje bitcoin transakcija

U pozadini svake bitcoin transakcije odvija se mala tehnička drama u tri čina. Prvi započinje onog trenutka kada pritisnete „send”. Transakcija tada ne ide ravno u blockchain, nego ulazi u mempool, svojevrsnu digitalnu čekaonicu bitcoin mreže. Ondje se zadržava zajedno s tisućama drugih, dok je računala raspršena diljem svijeta zaprimaju, provjeravaju i prosljeđuju dalje. Drugi čin preuzimaju rudari. Oni iz mempoola biraju transakcije, slažu ih u blokove i troše računalnu snagu kako bi pronašli kriptografsko rješenje koje novi blok „zaključava” u lanac. Treći čin nastupa tek kada je blok prihvaćen: transakcija prelazi iz obećanja u činjenicu, iz mempoola u blockchain.

No ta se drama ne odvija na pozornici rudara, nego na infrastrukturi koju čine nodeovi. Danas oko dvadeset pet tisuća neovisnih računala čini okosnicu bitcoin mreže. Ona zaprimaju transakcije, održavaju mempool, provjeravaju blokove i čuvaju vlastitu kopiju blockchaina, bez povjerenja u ikoga drugoga.

Drugim riječima, glavni akteri bitcoin mreže su nodeovi i rudari. Dok rudari za svoj rad primaju nagrade u obliku novoizrudarenih bitcoina i transakcijskih naknada, operatori nodeova naizgled nemaju izravnu financijsku korist. No bez njih nema ni pozornice, ni pravila, ni publike. Njihova je uloga temeljna.

Privatnost, validacija i mehanizam kontrole

Svaki vlasnik bitcoina koji želi zadržati visoku razinu privatnosti može transakciju obaviti uistinu sigurno samo ako ima povjerenje u node s kojim komunicira. Ako koristi vlastiti node i promet vodi preko Tor mreže, mrežni identitet pošiljatelja učinkovito se skriva, a transakcija ulazi u mrežu bez otkrivanja stvarne IP adrese.

No privatnost je tek jedna strana priče. Nodeovi samostalno provjeravaju svaki blok i svaku transakciju: potpise, iznose, nagrade rudarima i sva konsenzusna pravila. Ako rudar pokuša progurati nevažeći blok, node ga jednostavno odbacuje bez rasprave i bez glasovanja. Upravo zato nodeovi nisu pasivni promatrači mreže, nego njezin mehanizam kontrole. Pravila bitcoina ne žive u dokumentima ni u izjavama developera, nego u tisućama instanci softvera koje ih svakodnevno provode. Što ih je više i što su raznolikiji, to je bitcoin otporniji na cenzuru, pritiske i pokušaje preoblikovanja pravila izvana. I upravo se na toj razini, daleko od burzi, cijene i naslovnica danas događa najvažnija promjena u bitcoin mreži.

Knots – alat, ne ideologija

Ako danas promatramo što se događa s bitcoinom i softverom koji pokreće njegove nodeove, vidjet ćemo da broj onih koji koriste alternativne implementacije ubrzano raste. U apsolutnim brojkama njihov je udio još uvijek relativno skroman, oko 20 %, no dinamika promjene je zapanjujuća: broj nodeova koji koriste alternativu Bitcoin Core porastao je s oko 250 u ljeto 2024. na približno 5.400 u veljači 2025. (prema podacima servisa poput coin.dance i bitnodesa).

U središtu tog rasta nalazi se Knots, alternativna implementacija Bitcoin softvera. Knots ne dobiva na popularnosti zato što je „bolji” u klasičnom smislu, nego zato što se odluke Bitcoin Corea, osobito oko mempool politika i pravila prosljeđivanja transakcija, sve češće doživljavaju kao previše centralizirane i previše popustljive prema ponašanjima nalik spamu.

Iako je tehnički kompatibilan s Coreom, Knots operatorima nodeova daje znatno širi raspon alata: od agresivnijeg filtriranja transakcija i preciznijeg upravljanja mempoolom, do većeg utjecaja na to koje se vrste podataka njihov čvor uopće slaže prenositi mrežom.

Što je “spam” u Bitcoinu – i zašto se oko toga lome koplja

U Bitcoin ekosustavu se pod „spamom” obično podrazumijevaju transakcije koje nemaju stvarnu ekonomsku svrhu, nego prvenstveno služe zauzimanju blok-prostora, opterećivanju mreže ili proguravanju alternativnih namjena bitcoina.

U tu se kategoriju često svrstavaju Ordinals i inscriptions, BRC-20 i slični tokeni, umjetno generirani valovi transakcija te tzv. dust-transakcije. Jedni u svemu tome vide legitiman slobodni tržišni prostor, drugi degradaciju monetarne funkcije Bitcoina. Upravo se na toj razdjelnici rađa i ideološki i tehnički sukob.

Ordinals i inscriptions pritom nisu apstraktan pojam. Riječ je o mehanizmu koji pojedinim satoshijima dodjeljuje identitet i omogućuje trajno upisivanje slika, teksta ili drugog sadržaja izravno u witness dio bitcoin transakcija. Time na bitcoinu nastaju NFT-slični zapisi, bez pametnih ugovora, ali uz vrlo stvarne posljedice: veći pritisak na mempool, rast transakcijskih naknada i trajnu promjenu strukture podataka koji se zapisuju u blockchain.

Konzensus bez podjela, ali ne i bez borbe

Hoće li sve to dovesti do novog hard forka? Vrlo vjerojatno ne. Bitcoinovi poticaji prirodno teže konsenzusu, a povijest pokazuje da mreža snažno izbjegava trajne podjele. No rast alternativnih implementacija poput Knotsa nosi dublju, dugoročniju poruku: što je više neovisnog softvera, različitih politika i stvarne autonomije na razini nodeova, to je bitcoinu teže da ga jedan tim, jedna ideologija ili jedan interesni krug neprimjetno pogura u smjeru koji ne odražava volju šire mreže.

Jer bitcoin na kraju ne štite burze, developeri ni rudari. Štite ga tisuće tuđih računala, pokrenutih iz vlastitih razloga, s vlastitim pravilima i vlastitim pogledom na to što bitcoin jest i što ne smije postati. A dokle god je tako, scenarij s početka ove priče ostaje upravo to: fikcija. Ali i podsjetnik koliko je tanka linija između stabilnog konsenzusa i pogrešnog lanca povijesti.