Ketogena dijeta obećava brzo skidanje kilograma i stabilnu energiju kroz dan. Njeni promotori tvrde da je riječ o najefikasnijem načinu prehrane u suvremenom svijetu prepunom pretilosti i metaboličkih poremećaja. No, nova studija na miševima otvara ozbiljna pitanja o tome što se događa ako se s „keto-režimom” ne prestane nakon nekoliko mjeseci, već ga se prakticira desetljećima.

Maslac umjesto kruha

Od kada se pojavila u mainstreamu, ketogena dijeta izaziva fascinaciju i podozrivost u jednakim omjerima. Osnovno pravilo je jednostavno: ugljikohidrati se svedu na apsolutni minimum, a glavninu kalorija zamijene masti. Rezultat je metabolički zaokret – jetra proizvodi ketonska tijela koja organizam počinje koristiti kao alternativno gorivo umjesto glukoze.

Keto dijeta tako stoji na potpuno suprotnoj strani od niskomasne filozofije 1990-ih. Ako je tada mantra bila „manje masti – više zdravlja“, danas keto zastupa tezu „jedite masno da biste trošili masno“. Paradoksalno ili ne, kilogrami zaista nestaju, apetit se smanjuje, a postoje i istraživanja u cijenjenim medicinskim i nutricionističkim časopisima koja izvještavaju i o boljoj mentalnoj funkcionalnposti i stabilnijoj energiji tijekom dana.

Kako je stekla kultni status?

Medicinska upotreba ketogene dijete seže u početak 20. stoljeća. Liječnici su otkrili da prehrana s visokim udjelom masti i gotovo bez ugljikohidrata može pomoći u kontroli epileptičkih napadaja, osobito kod djece. I danas se koristi kao terapijska opcija za farmakorezistentnu epilepsiju.

U novije vrijeme pokazalo se da keto prehrana može potaknuti brži gubitak kilograma u usporedbi s klasičnim niskokaloričnim dijetama. Također može smanjiti razinu triglicerida i povisiti „dobar“ HDL kolesterol. Uz to, ljudi koji se pridržavaju keto režima često osjećaju manju glad, što olakšava održavanje discipline, a u nekim slučajevima zabilježena je i bolja regulacija šećera u krvi kod osoba s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2, barem kratkoročno.

Nije čudno da je u eri društvenih mreža keto eksplodirao. Recepti za „kruh“ od cvjetače, pomfrit od bademovog brašna ili sendvič zamotan u prženi sir preplavili su feedove. Ideja da se može mršavjeti dok se jede maslac, panceta i avokado zvuči kao san.

Nova upozorenja iz laboratorija

No, što ako taj san ima cijenu? Nova studija objavljena sredinom rujna 2025. u časopisu Science Advances donosi hladan tuš. Znanstvenici su hranili miševe ketogenom dijetom do godinu dana – što je ekvivalent desetljećima kod ljudi – i pratili posljedice. 

Rezultati nisu nimalo bezazleni: miševi su razvili glukoznu intoleranciju jer beta stanice gušterače nisu uspijevale izlučiti dovoljno inzulina, u krvi su im se nakupile masnoće, što je znak povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti, a mužjaci su razvili masnu jetru i poremećaje u radu organa. 

Zanimljivo je da su miševi na keto dijeti unatoč tim problemima bili mršaviji od onih na „zapadnjačkoj“ prehrani. Drugim riječima, niža tjelesna masa nije nužno značila i bolje zdravlje.

Mehanizmi iza problema

Istraživači su posebno analizirali gušteraču i njezinu funkciju u uvjetima prehrane s izrazito niskim udjelom ugljikohidrata. Normalno, kada glukoza poraste u krvi, beta stanice gušterače otpuštaju inzulin, hormon koji potiče ulazak šećera u stanice i njegovo pretvaranje u energiju ili pohranu. Kod miševa na keto dijeti taj mehanizam je bio ozbiljno narušen. Pumpe u stanicama koje inače izbacuju inzulin jednostavno nisu radile kako treba, pa se hormon otpuštao presporo ili u premalim količinama.

Zašto se to događa ostaje nejasno, ali posljedica je jasna: kronična glukozna intolerancija, što je dobro poznati put prema razvoju dijabetesa tipa 2. Znanstvenici napominju da je riječ o jednom od ključnih nalaza, jer pokazuje kako prehrambeni režim može dugoročno „istrošiti“ ili funkcionalno oslabiti beta stanice, koje su ionako osjetljive na metabolički stres.

Nakupljanje masnoće u jetri i krvi dodatno komplicira situaciju. Masna jetra (steatoza) i povišeni trigliceridi rizični su čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a upravo to su znanstvenici zabilježili kod svojih životinjskih modela. Jetra je centralni organ u regulaciji energije, pa njezino masno preopterećenje ne znači samo estetski problem pod ultrazvukom, nego i poremećaj cijelog metabolizma lipida i ugljikohidrata.

Kada se uz to doda povećana količina masnoće u krvotoku, raste rizik od ateroskleroze, upalnih procesa u krvnim žilama i posljedično srčanog ili moždanog udara. Drugim riječima, ono što započinje kao dijetni režim namijenjen mršavljenju može s vremenom u podlozi pripremati teren za čitav niz kroničnih bolesti.

Koliko se to odnosi na ljude?

Sama studija ne tvrdi da se rezultati izravno mogu preslikati na ljude. Miševi i ljudi imaju različite metabolizme, a u stvarnom životu rijetko tko se strogo drži klasične keto dijete s 90% kalorija iz masti. Ipak, nalaz se uklapa u širu sliku: i ranija istraživanja na ljudima pokazala su da dugoročno provođenje keto dijete može dovesti do povećanja LDL kolesterola i drugih nepovoljnih promjena. Osim toga, sama priroda prehrane otežava dugotrajno pridržavanje. Studije dosljedno pokazuju da većina ljudi nakon nekoliko mjeseci odustaje zbog restriktivnosti i monotonije jelovnika. 

Ipak, važno je napomenuti i da su prve studije na miševima pokazivale pozitivne učinke na mršavljenje i metabolizam tijekom provođenja kratkoročne ketogene dijete, baš kao i kod ljudi, što je tada bio argument u korist provođenja ketogene dijete u svrhu regulacije tjelesne težine i glikemije. 

Primjerice, u kratkoročnim eksperimentima keto prehrana kod miševa dovodila je do gubitka tjelesne mase i poboljšanja regulacije glukoze i inzulina. Također je smanjivala učestalost epileptičkih napadaja u životinjskim modelima bolesti, a u nekim istraživanjima zabilježeno je i kratkoročno poboljšanje osjetljivosti na inzulin.

No, baš ta činjenica da su miševi dokazano dobar model za proučavanje učinka keto-dijete na ljude dodatno povećava relevantnost ovih novih nalaza. Dakle, isti model koji je potvrdio određene koristi sada otkriva i dugoročne rizike, što njegovim zaključcima daje dodatnu težinu.

Privremeno, ali ozbiljno upozorenje

U rezultatima se ipak krije i jedna dobra vijest: problemi s glukozom nestali su čim su miševi prestali s keto prehranom i prešli na standardnu dijetu. To sugerira da se barem dio nepovoljnih učinaka može povući i da nisu nužno trajni, što je zapravo dobra vijest.

U medicinskom smislu, dugotrajna ketogena dijeta ima svoje dobro definirano i etablirano mjesto u kliničkoj praksi: i dalje se propisuje pacijentima s kliničkim oblicima epilepsije koji su otporni na standardnu terapiju, ali to se uvijek provodi pod strogim medicinskim nadzorom. Kliničari pritom ističu kako ne preporučuju da se opća populacija upušta u intenzivnu i dugotrajnu keto-prehranu bez liječničkog nadzora.

Ipak, sasvim je izvjesno da će ketogena dijeta ostati popularna jer donosi brze rezultate i nosi auru znanstvene ozbiljnosti. No, jednako kao i kod svake druge prehrambene strategije, dugoročni učinci ovise o ravnoteži, nadzoru i individualnim razlikama. Ako su rezultati sa životinjskih modela ikakav orijentir, onda vrijedi razmišljati o keto dijeti više kao o kratkoročnoj intervenciji nego o trajnom životnom stilu.

U konačnici, pravo pitanje nije je li keto dijeta dobra ili loša, nego kome, kada i koliko dugo može koristiti. A odgovore na to – barem zasad – treba tražiti u laboratorijima, kliničkim studijama i ordinacijama, a ne u Instagram receptima za sir pržen na maslacu i špeku.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova u tiskanom i online-izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih i old-school grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}