Europski izdavači traže od Googlea odštetu od preko dvije milijarde eura
Europske medijske kuće iz 13 zemalja tvrde da bi, bez zloupotrebe dominantnog položaja Googlea, bolje zarađivale i tako ojačale europski medijski pejzaž
Google je u zadnje vrijeme češće na sudu nego u svojim uredima. Nedavno je New York Times pokrenuo tužbu za povredu autorskih prava protiv OpenAI-a i njenog glavnog ulagača Microsofta, tvrdeći da su OpenAI i Microsoft koristili milijune članaka bez odobrenja kako bi trenirali chatbotove. Obrana OpenAI-a je da je korištenje autorski zaštićenog sadržaja za obuku AI sustava pravedna i u skladu sa zakonom. Ishod ovog pravnog spora mogao bi postaviti značajne presedane u vezi s preklapanjem autorskog prava i umjetne inteligencije. Google je uzvratio pritužbom i cirkus je započeo.
Jučer se Google suočio s novim pravnim problemom. Trideset i dvije su medijske kuće, uključujući poznata imena poput Axela Springera i Schibsteda, podnijele tužbu, tražeći odštetu od 2,1 milijarde eura. Tužba, koja je podnesena pred nizozemskim sudom, tvrdi da su prakse kompanije Google u digitalnom oglašavanju rezultirale značajnim financijskim gubicima za te medijske tvrtke.
One tvrde da je dominacija Googlea na tržištu rezultirala manje konkurentnim okruženjem, zbog čega medijske tvrtke ostvaruju niže prihode od oglašavanja. Medijske kuće tvrde da bi, bez zloupotrebe dominantnog položaja Googlea, mogle više zaraditi i reinvestirati dodatna sredstva u jačanje europskog medijskog pejzaža. Tužba je podržana primjerima regulatornih akcija protiv Googlea, poput 220 milijuna eura kazne francuskog zakonodavnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja 2021. godine zbog sličnih problema vezanih uz oglašavanje putem tehnologije, te optužbi Europske komisije protiv tvrtke Google prošle godine.
Skupina medijskih tvrtki uključuje izdavače iz različitih europskih zemalja poput Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Finske, Mađarske, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Poljske, Španjolske i Švedske. Odabrali su podnijeti tužbu u Nizozemskoj s razlogom. Već prije tu su donesene odluke o odštetama zbog kršenja antitrustovih pravila u Europi. Google je odgovorio na tužbu da je spekulativna te izrazio namjeru da oštro ospori tvrdnje. Google tvrdi za zapravo on pomaže izdavačima diljem Europe putem svojih platformi za oglašavanje, kako bi doprli do više čitatelja.
Izgleda da nema mira za američke mega kompanije u Europi jer se i Apple suočava s značajnom financijskom kaznom od Europske unije, pri čemu regulatori planiraju kazniti kompaniju s više od 500 milijuna dolara. Ova kazna rezultat je istrage koja se posebno bavi optužbama vezanim oko glazbenog streaminga. Istragu je potaknuo prigovor koji je Spotify podnio 2019. godine, optužujući Apple za kršenje EU zakona ograničavanjem pristupa konkurentima na svojoj platformi i time štetu konkurenciji.
Sudski problemi inicirani u Europi u kojima su Google i Apple a i drugi tek su početak dugih bitaka izmedju dva sustava vrijednosti i zakonodavnih vrijednosti. Europa i Amerika se bitno razlikuju u dijeljenju packi velikim kompanija, dok ih Amerika gleda žmirke i tetoši, Europa tjera svoju pravdu. Iako su različiti razlozi istraga i tužbi, najčešće je u pitanju antitrustovsko poimanje ponašanja velikih kompanija.
Akcije EU-a vođene su ciljem održavanja konkurentnog tržišnog okruženja koje, kako tvrde, potiče inovacije i pruža potrošačima raznolikost izbora, Istovremeno tako se sprečavaju velike tehnološke tvrtke da naude konkurentima, što bi moglo imati dublje, političke pozadine u vječnoj europskoj težnji da se oslobode američke „hegemonije“.
A što o iznosu od otprilike tri milijarde dolara koje bi mogli izgubiti zajedno Apple i Google ako izgube sve sporove? U kontekstu godišnjih profita Applea i Googlea, iznos od 3 milijarde dolara predstavlja samo mali dio njihove godišnje zarade. Za Apple, neto dobit prijavljena u fiskalnoj godini 2023. iznosila je približno 96,99 milijardi dolara. Google, kao dio Alphabeta, prijavio je godišnju neto dobit od 73,795 milijardi dolara za godinu 2023. U ovom slučaju, oko 3 milijarde dolara predstavljalo bi otprilike tri i pola postotaka Googleove neto dobiti za isto razdoblje. Ovi postoci pokazuju da iako su 3 milijarde dolara značajan iznos novca, čini samo mali dio godišnjih profita ovih tehnoloških divova.