Sukob između Nintenda, odnosno The Pokémon Companyja, i studija Pocketpair, autora popularnog survival hita Palworld, dobiva sve čudniji zaokret. Podsjetimo, tužba je prije godinu dana podignuta pred sudom u Tokiju zbog navodnog kršenja patenata povezanih s Pokémon igrama – prvenstveno mehanike hvatanja i prizivanja stvorenja, jahanja te prelaska između različitih bića tijekom igre. Prijava patenata je podnesena 2021. godine, a Nintendo je pokrenuo tužbu nakon što su im sporni patenti dodijeljeni 2024. godine.

Nintendo i The Pokémon Company tvrde da Palworld previše podsjeća na njihove zaštićene patente, pa zahtijevaju zabranu određenih mehanika i potencijalnu odštetu. Pocketpair se, naravno, brani tvrdnjom da su takvi elementi u videoigrama postojali i ranije, odnosno da se ne može patentirati ideja koja je postojala u "prethodnoj umjetnosti" (prior art).

U ovom kontekstu "prior art" je ključan pravni pojam: označava sve prethodne radove, projekte, igre ili čak tehničke koncepte koji su javno dostupni i koji mogu dokazati da nešto nije novo. Ako se pokaže da je određena mehanika već postojala prije datuma podnošenja patenta, onda taj patent može biti proglašen nevažećim ili barem znatno oslabljenim. Upravo na tu kartu igra Pocketpair, jer smatra da brojni raniji naslovi (uključujući i modove) sadrže mehanike hvatanja ili prizivanja bića koje Nintendo sada pokušava monopolizirati kroz patentnu zaštitu.

Sporni Dark Souls III mod

Pocketpair tvrdi da patentirane mehanike, poput hvatanja bića i jahanja, nisu bile nove ili neočigledne u trenutku podnošenja zahtjeva za patent. Pocketpairov pravni tim navodno se pozvao na primjere iz raznih igara i, što je ključno, na fan-made modove poput "Pocket Souls" moda za Dark Souls III. Srž ovog argumenta je da, budući da su te mehanike bile javno dostupne i demonstrirane u tim radovima prije datuma prijave Nintendovog patenta, sami patenti bi se trebali smatrati nevažećima. Time izravno osporavaju Nintendov stav da se modovi ne mogu koristiti kao oblik prethodne umjetnosti jer nisu samostalni, komercijalni proizvodi.

Prema Pocketpairu, ako je ovakav mod postojao i bio javno dostupan prije nego što je Nintendo prijavio sporne patente, onda Nintendo ne bi trebao imati pravnu osnovu tvrditi da su te mehanike njihovo ekskluzivno intelektualno vlasništvo.

Međutim, Nintendo je u svom očitovanju pred sudom pokušao neutralizirati taj argument jednom vrlo specifičnom tvrdnjom: modovi, prema njihovom stajalištu, ne mogu biti priznati kao "prava" videoigra i stoga se ne mogu računati kao prethodna umjetnost (prior art). Logika je sljedeća – mod je dodatak koji ne funkcionira samostalno, već se mora oslanjati na postojeću, "pravu" igru. Kako mod ne može biti pokrenut bez originalnog naslova, Nintendo tvrdi da on nije dovoljno samostalan ni valjan primjer prethodne umjetnosti.

Pravne posljedice i stručne sumnje

Ovakav Nintendov manevar izazvao je dosta reakcija u industriji. Pravnici specijalizirani za patente upozoravaju da bi prihvaćanje takvog argumenta moglo stvoriti vrlo problematičan presedan. Ako bi sud priznao da modovi ne vrijede kao prior art, otvorila bi se vrata tvrtkama da patentiraju čak i očigledne ili davno korištene mehanike, samo zato što su se one pojavile "samo" u modovima, a ne u komercijalno izdanom naslovu. To bi dodatno ograničilo kreativnost i dovelo do nesigurnosti među indie developerima, koji se često oslanjaju upravo na inspiraciju iz moderske scene.

Stručnjaci također ističu da su modovi javno dostupni, dokumentirani i imaju dokaziv datum nastanka, pa bi logično trebali spadati u kategoriju prior arta. S tehničkog stajališta, razlika između moda i samostalne igre zapravo nije bitna – bitno je postoji li javni dokaz da je mehanika postojala prije datuma podnošenja patenta. No, Nintendo pokušava iskoristiti pravne nijanse kako bi otežao Pocketpairu korištenje takvih primjera u svojoj obrani.

Šira slika

U središtu cijelog slučaja nalazi se pitanje: što se uopće može patentirati u videoigrama? Dok je za hardver i tehnologiju patentna zaštita prilično jasna, u području dizajna igara situacija je mutnija. Patentiranje osnovnih mehanika – poput bacanja lopte za hvatanje bića ili prizivanja mounta tijekom skoka – mnogi smatraju pretjeranim i potencijalno štetnim za industriju. Slučaj Palworld protiv Nintenda tako postaje testni primjer koji će pokazati dokle idu granice zaštite intelektualnog vlasništva u gamingu.

Nintendo je poznat po agresivnom pristupu zaštiti svog intelektualnog vlasništva (IP-jeva). To uključuje gašenje fan-made igara, slanje DMCA zahtjeva, podizanje strogih patentnih tužbi te ograničavanje ili gašenje YouTube kanala koji prikazuju njihov gameplay, a ne pridržavaju se Nintendovih smjernica. No, ovaj put se našao u situaciji gdje se mora opravdavati pred sudom tvrdnjom koja zvuči gotovo nevjerojatno: da modovi zapravo ne vrijede kao dokaz da je nešto postojalo. Ako bi sud to prihvatio, moderska scena mogla bi biti ozbiljno pogođena, a posljedice bi se osjetile puno šire od samog spora između Palworlda i Pokémona.

Slučaj Palworld otvara niz važnih pitanja, ali jedno od ključnih jest – hoće li sudovi priznati modove kao valjanu prethodnu umjetnost? Pocketpair se nada da hoće, no Nintendo pokušava uvjeriti suca da modovi nisu ništa više od "parazita" na pravim igrama, bez pravnog značaja. Ishod tog argumenta mogao bi definirati ne samo budućnost Palworlda, već i način na koji će se u budućnosti tumačiti prava i ograničenja u razvoju videoigara.