Južnoamerička bi država Čile, mogla postati prva na svijetu koja će donijeti zakone za zaštitu mentalnog integriteta ljudi od tehnologija koje bi ga bez pristanka mogle poremetiti, povećati ili umanjiti, prenosi South China Morning Post.

Naime, Čile želi zaštitu „neuroprava“ ugraditi u svoj ustav u svrhu zaštite ljudskog uma od moguće manipulacije od strane umjetne inteligencije (AI). Radi se o pravu koji bi očuvao tjelesni i psihološki integritet građanina tako da nitko ne može, pomoću novih tehnologija koje djeluju na ljudski mozak, utjecati na individualni integritet bez pristanka osobe.

Jedan od autora ovoga zakona, oporbeni senator Guido Girardi, ne skriva svoju zabrinutost oko algoritama, bioničkih implantata ili ostalih naprava koje bi mogle ugroziti ljudsku bit, autonomiju, slobodu i njihovu slobodnu volju. Girardi kaže da se ovim zakonom želi zaštiti posljednja granica ljudskog bića – njegov um.

Zakonsko je uređenje ključno

Čileanski zakonodavci smatraju da je korištenjem neurotehnologija moguće provoditi procese „čitanja“ i „upisivanja“ u mozak, pa se tako mogu registrirati mentalni podaci pojedinca, ali i mijenjati ili pak dodati neki novi. Zbog toga je, prema Girardiju, važno zakonski urediti ovo područje.

„Ako ova tehnologija uspije pročitati vaše misli, čak i prije nego što postanete svjesni onoga što mislite, ona može upisati u vaš mozak emocije i životne priče koje vam ne pripadaju te koje vaš mozak neće moći razlikovati kao vaš proizvod ili kao umjetnu kreaciju“, objašnjava Girardi.

Čileanski bi zakon tako trebao urediti četiri područja – zaštititi podatke ljudskog uma ili „neuropodatke“, postaviti granice neurotehnologiji "čitanjem" i "upisivanjem" u mozak, pravično rasporediti pristup tehnologijama i na kraju, postaviti granice neuroalgoritmima. Prijedlog je o ugradnji zaštite "neuroprava" u Čileanski ustav već jednoglasno prihvaćen u Senatu, a o njemu raspravlja i Zastupnički dom.

Za svaki distopijski scenarij, deset 'dobrotvornih'

Maniupulacija umom je već moguća. Prema izvješću Reutersa, španjolski je znanstvenik Rafael Yuste rekao da su stručnjaci uspjeli manipulirati umom miševa, odnosno aktivirati im nekoliko neurona u vizualnom korteksu te tako učiniti da haluciniraju. Naime, miš je bio istreniran da pije vodu svaki put kada vidi dvije okomite šipke, a znanstvenici su ga ovim eksperimentom potaknuli da pije bez vidljivih šipki.

„Ako možete ući u kemijski proces mozga i stimulirati ga ili inhibirati, možete i mijenjati odluke ljudi. To je nešto što već činimo sa životinjama“, tvrdi Yuste, a za stanje s "neuropravima" kaže da je u ovom trenutku „divlji zapad“. Istaknuo je i kako je neurotehnologija „tsunami“ s kojim će se čovječanstvo morati nositi, a upozorava i na pojavu hibridnih ljudi koji bi imali povećane kognitivne sposobnosti zahvaljujući neurotehnologiji.

„Neurotehnologija može biti zastrašujuća ako razmišljate o znanstvenofantastičnim distopijskim scenarijima. Međutim, za svaki distopijski scenarij postoji barem deset onih 'dobrotvornih'“, objašnjava Yuste ističući pozitivne primjere poput liječenja gluhoće, sljepoće, Parkinsove i Alzheimerove bolesti te shizofrenije pomoću implantata.

Neurotehnologija se zadnjih godina sve više razvija, pa je tako, primjerice, tvrtka Neuralink prošlog mjeseca omogućila majmunu da uz pomoć implantata, telepatski igra video igru. Osim toga, umjetna bi neuronska mreža mogla i interpretirati signale iz mozga osobe koja zamišlja da piše olovkom i pretvoriti ih u tekst te tako omogućiti paraliziranim ljudima da pišu.