Budućnost inovativnog retinalnog implantata i nekoliko desetaka njegovih korisnika postala je svjetlija nakon što je Science, bioelektronički startup suosnivača Neuralinka Maxa Hodaka, u zadnji čas preuzeo Pixiumovu tehnologiju. Pixium Visionu i njegovom Prima sustavu za borbu protiv gubitka vida prijetila je propast sve dok Science nije kupio imovinu francuske tvrtke za nepoznat iznos. Time je spašena i sudbina 47 Europljana i Amerikanaca s ugrađenim Prima implantatima.

Projekt dug 10 godina

Pixium je dobrih deset godina razvijao Primu koju je osmislio Daniel Palanker, profesor oftalmologije sa Sveučilišta Stanford. Kvadratni implantat veličine 2 x 2 milimetra kirurški se ugrađuje ispod mrežnice, gdje infracrvene podatke iz naočala opremljenih kamerom pretvara u impulse električne energije. Oni zamjenjuju signale koje stvaraju štapići i čunjići fotoreceptora, oštećeni kod ljudi koji pate od makularne degeneracije povezane sa starenjem (AMD).

Rane studije izvodljivosti u EU i Americi sugerirale su da je Prima sigurna i potencijalno učinkovita, ali Pixium je uoči objave rezultata višegodišnjeg ključnog ispitivanja u Europi prošlog studenog ostao bez novca.

Zapanjujući rezultati

A kad su u ožujku napokon otkriveni dugo očekivani nalazi ispitivanja, oni su bili, kako kaže Hodak, "jednostavno zapanjujući". Naime, saznalo se kako troje ljudi koji  zbog AMD-a prethodno nisu mogli ni čitati niti prepoznavati lica sada zahvaljujući Primi polako, ali tečno čitaju knjigu u tvrdom uvezu, ispunjavaju križaljku i kartaju se.

Ovo je "vizija oblika", sposobnost prepoznavanja vizualnih elemenata kao dijelova većeg objekta, koju dosad nije uspio postići nijedan uređaj, oduševljen je Hodak koji će zaposliti većinu od 35 inženjera i osoblja Pixiuma, u nadi da će europski regulatori čim prije odobriti korištenje Prime. Prioritet je svakako potpora postojećim pacijentima kako se ne bi ponovio debakl s Second Sightovim Argusom II. Riječ je o retinalnom implantatu čiji je proizvođač 2022. ugasio projekt i tako korisnike ostavio doslovno u mraku.

Nadogradnje i novi projekti

Hodak se nada da bi se prva generacija Prime mogla ubrzo nadograditi širokokutnom kamerom i najnovijom elektronikom. Nakon toga prešlo bi se na 3D dizajn elektrode kojom bi se sustav približio razlučivosti jedne ćelije, što bi u konačnici omogućilo još oštriji umjetni vid.

Hodak s profesorom Palankerom razmatra sljedeće generacije Prima uređaja, a govori se i o razvoju druge vizualne proteze Science Eye koja će se pozabaviti pigmentoznim retinitisom, stanjem koje utječe na periferni vid i kojim se bavio i zlosretni Argus II.

Science Eye

Science Eye se oslanja na naočale za kameru i implantat, ali uz dodatak optogenetske terapije koja koristi genetski modificirani virus za isporuku gena određenim stanicama optičkog živca u mrežnici, čineći ih osjetljivima na svjetlo na određenoj valnoj duljini. Maleni implantirani zaslon s rezolucijom oštrijom od zaslona iPhonea tada omogućuje finu kontrolu nad novoosjetljivim stanicama.

Ovaj sustav još uvijek prolazi ispitivanja na životinjama, ali Hodak je spreman pokrenuti svoje prve kliničke studije na ljudima, vjerojatno u Australiji i Novom Zelandu. On smatra da će precizna optogenetika biti moćnije oružje od Primine električne stimulacije i čvrsto je uvjeren da je mrežnica najbolje mjesto za ugradnju implantata. S druge strane Muskov Neuralink i Cortigent, tvrtka nasljednica Second Sighta, rade na protetici koja cilja na vizualni korteks mozga.

"Puno toga možete učiniti u korteksu, ali vid nije jedan od njih", kaže Hodak, uvjeren da je vidni korteks previše složen da bi bio koristan. "Sve dok je vidni živac netaknut, mrežnica je idealno mjesto za razmišljanje o vraćanju vida u mozak."