Padine i plodne doline Kozjaka ponovno su u fokusu javnosti i to zbog solarne industrije, odnosno planirane gradnje solarne elektrane koja bi zauzela površinu od preko 640 hektara ili preko 6 milijuna kvadrata. Prema pisanju kaštelanskog portal.hr-a time bi se zbog privatnih interesa, a u svrhu izgradnje solarnih polja, kompletno uništio prostor nedirnute prirode Kozjaka, predjela Biranjštine uz brdo Vilar, sjeveroistočno od vrha Biranj, a južno od autoceste A1.

Uz to, za potrebe gradnje solarnog postrojenja šumske staze i putevi bi se širili na pet metara i to ispod vrha Biranj, tzv. „Talijanskom cestom“, netom ispod crkve Sv. Ivana koja se nalazi na samoj litici vrha Birnja, te zbog čega bi moglo doći do rušenja same crkve.

Ovom industrijskom projektu tvrtke Kozjak Energy d.o.o. koja je dala izraditi elaborat zaštite okoliša za sunčanu elektranu Kozjak, oštro se protive građani Grada Kaštela okupljeni u Građansku inicijativu ZELENI KOZJAK, a koja trenutno okuplja Društvo za očuvanje kulturne baštine Bijaći, Ekološka  udruga za očuvanje i zaštitu okoliša „ Lijepa Naša Kaštela“ , sve kaštelanske lovačke udruge  zajedno s Lovačkim Savezom Splitsko – dalmatinske županije, Župa Kaštel Lukšić, Bratovština Sv. Ivana na Birnju i Mjesni odbor Kaštel Lukšića.

Ne želimo novi „Jugovinil“ na Kozjaku

- Sve je planirano na području Biranjštine, u neposrednoj blizini svetišta s tradicijom dužom od 750 godina, kojem Kaštelani hodočaste. Riječ je o iznimno vrijednom području prirode s arheološkim značenjem koje nije do danas adekvatno istraženo. Na ovom području planira se ovaj industrijski zahvat izgradnje solarne elektrane. Držimo ovakav industrijski projekt u kaštelanskom dijelu Kozjaka apsolutno neprihvatljivim! Naš stav, kao građana Kaštela, ali gradonačelnika i Grada Kaštela je da se i ovo čitavo područje mora trajno zaštiti kao park šuma, ali i arheološki park. Ovim putem želimo širu javnost upoznati s našim protivljenjem ovoj manjkavoj Studiji utjecaja na okoliš te forsiranoj proceduri izrade iste, koju vode predstavnici Ministarstva zaštite – kazao je Branimir Matijaca, ispred Mjesnog odbora Kaštel Lukšić i dodao.

- Građani Kaštela ne žele industrijsku proizvodnju na Kozjaku. Ovo je industrija proizvodnje električne energije koja uništava prirodni okoliš. Ne želimo da se u kaštelanskom podkozjačkom prostoru događa novi Jugovinil, a čiju štetu ni nakon 40 godina nismo otklonili. Poučeni iskustvom iz Obrovca početkom ove godine, pitamo se tko bi sanirao izvjesnu štetu od ovog solarnog postrojenja, naprimjer nakon jedne orkanske bure. Tražimo da Ministarstvo zaštite okoliša proglasi Studiju ništavnom, kao i Splitsko-dalmatinska županija tijekom izmjena koje su tijeku, isključi iz svog prostornog plana solarnu elektranu na Kozjaku, kako je gradonačelnik Denis Ivanović i zatražio na zahtjev Incijative. Svi smo svjesni da je potrebna trajna zaštita ovog prostora kako bi svi građani Kaštela mogli uživati u njemu, u skladu s višestoljetnom tradicijom – zaključio je Matijaca.

Da je ovo prostor iznimne prirodne ljepote, bogate povijesti, posebice naše srednjovjekovne i nacionalne, kazao je predsjednik Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela Tonči Burić, navodeći razloge zbog kojih ne mogu mirno gledati kompletnu devastaciju padina Kozjaka izgradnjom solarne elektrane.

Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela, koje ove godine slavi 40. obljetnicu svog osnutka iniciralo je ovaj bunt protiv izgradnje elektrane, a potom su im se pridružili lovci, mjesni odbor Kaštel Lukšića, župa te ekološke Udruge kao i bratovština Sv. Ivana od Birnja koja će ove godine proslaviti 750. godišnjicu crkve Svetog Ivana Krstitelja na lokaciji Biranj, kazao je Ante Topić.

Ministarstvo zaštite okoliša ne štiti Kozjak

Da je potrebno zaštiti samo „srce“ Kozjaka navodi predsjednik ekološke udruge „Lijepa naša Kaštela“ Ivan Vicenco Pensa, jer kako je kazao među ostalim da Ministarstvo zaštite okoliša na više načina pogoduje investitoru u izradi Studije.

- Sama Studija trebala je biti odbačena nakon prve sjednice Povjerenstva. Događaju se situacije u kojima Povjerenstvo na čelu sa predstavnikom Ministarstva zaštite okoliša stalno ispravlja i dorađuje Studiju naručenu od Investitora. Sjednice povjerenstva su prekidane kako bi investitor i izrađivač studije mogli mijenjati studiju. Na više načina je vidljivo da je ova Studija ne poštuje okoliš i da je napravljena površno;  što bi sigurno dovelo do nove katastrofe, poput onog što se dogodilo u Obrovcu početkom ove godine. Tamo će sigurno doći do oštećenja solarnih polja. Svi znamo da je sanacija takve površine nemoguća, a uništen materijal solarnih ploča ostati će zauvijek u ovom rajskom okolišu. Prostor namijenjen tim elektranama nalazi se u srcu bogatih prirodnih slivova, te visoke šume hrasta i jasena, ali i zaštićenih vrsta. Investitor u Studiji ne smije održavati prostor kemijski, nego samo robotima preko kamenja. Sada razmišljaju o ravnanju čitave površine kao na Mjesecu, kako bi roboti lakše prolazili ispod solarnih panela – prepričava Pensa i dodaje.

- Imamo situaciju da sadašnji gradonačelnik podržava ideju zaštite Kozjaka, što nije slučajno, jer od 2012. godine do danas, još dva gradonačelnika Kaštela su pokušala zaštititi Kozjak tražeći od Ministarstva zaštite okoliša, da Kozjak zaštititi i proglasi područjem visoke krajobrazne vrijednosti. Tako bi se osiguralo temelj za park šumu i park prirode Kozjak, na što se Ministarstvo do dana današnjeg nije očitovalo – kazao je.

- Ovo područje je kartirano već u 18. stoljeću. Svaki kamen ima svoje ime, a da ne govorim o obiteljima koje posjećuju ovo područje;  mnogi ovdje imaju svoju privatnu imovinu. Investitor planira tu imovinu ograditi žicom, kao nekakve rezervate, a domoroci bi trebali imati tobože pristup trasom u koju bi Investitor ukopavao kabele. Zamislite kotlinu s privatnom zemljom, gdje je sve ispunjeno mljevenim kamenom, a ne plodnom zemljom. Investitor neprekidno ponavlja da će prostor biti ograđen; time bilo kakve aktivnosti više nisu moguće, posebno migracija divljači koja se ovdje tisućama godina nalazi. Lovci održavaju ovu lokaciju koja je na tromeđi između tri lokve;  kao prostor gdje se divljač dolazi napajati i hraniti.  Stoga je iznimno važno zaštititi ovaj dio, a ako je išta vrijedno zaštite na Kozjaku, to je ovo „srce“ Kozjaka – zaključuje Pensa.

Prirodna ravnoteža

Upravo kaštelanski lovci imaju višestoljetnu tradiciju i posvećeni su održavanju lovno-tehničkih i lovno-gospodarskih objekata; kao što su hranilišta, pojilišta i solišta. Isti su, iznimno važni za održavanje divljači, kazao nam je lovnik Petar Rodin koji je vodio obilazak prostora planirane gradnje solarne elektrane na Kozjaku.

- Projektom će se uništiti prirodna ravnoteža, divlje životinje će krenuti u naselja. Ova studija potpuno zanemaruje lovno gospodarstvo, a ono je ključno za očuvanje prirodne ravnoteže. Isključivo u ovom dijelu, gdje se zamišlja projekt, zadržavamo divljač kako ne bi prešla na južne obronke i u sama naselja, doslovno među kuće. U cijelom ovom lovištu, laički rečeno, zadržavamo i divljač i predatore u sjevernom dijelu, kako se ne bi spuštali u kuće. Najveće probleme će stvarati divlja svinja i predatori poput lisica, čagalja, pa čak i vuka – kazao je Rodin navodeći.

- Smatram da će ovim suludim projektom doći do pogoršanja situacije koju već imamo u naseljima, jer je isti planiran na najužem dijelu lovišta, doslovno presjecajući lovište na dva dijela. Kada se postave ograde, neminovno će doći do proboja divljači na južnu stranu u naseljena područja – kazao je Rodin kao dugogodišnji lovnik zadužen za sva lovna djelovanja dok nam je dodatno pojašnjavao važnost lovačkih aktivnosti na ovom dijelu terena.

Građanska Inicijativa nastavlja dalje borbu za očuvanje i zaštitu kaštelanskog Kozjaka, te poziva sve da im se priključe uz zajednički pozdrav ZA ZELENI KOZJAK, zaključuje se u reportaži portal.hr-a.