Najtočniji sat u Hrvatskoj kuca na Institutu za fiziku

Laboratorij za vrijeme i frekvenciju uključuje Hrvatsku u globalni sustav Koordiniranog svjetskog vremena (UTC)

Mladen Smrekar srijeda, 4. prosinca 2024. u 08:22
U laborijatoru na Bijeničkoj cesti gradi se stroncijev atomski sat koji ne griješi ni sekundu u 15 milijardi godina 📷 Mladen Smrekar
U laborijatoru na Bijeničkoj cesti gradi se stroncijev atomski sat koji ne griješi ni sekundu u 15 milijardi godina Mladen Smrekar

Stručni skup o mjeriteljstvu u području vremena i frekvencije, održan na Institutu za fiziku u Zagrebu, bio je sjajna prilika da se predstavi novi Laboratorij za vrijeme i frekvenciju, financiran sredstvima EU, koji djeluje unutar Centra za napredne laserske tehnike (CALT). Kroz ovaj laboratorij Hrvatska se uključila u globalni sustav realizacije Koordiniranog svjetskog vremena (UTC), a vremenska skala koju mjeri najtočnija je u Hrvatskoj.

Alternativa GPS signalu

Hrvatska je tako dobila vlastiti vremenski signal koji služi kao alternativa preuzimanju vremenskog signala preko GPS sustava. Laboratorij naime pruža alternativu sustavu osjetljivom na ometanje i napade, a pouzdan izvor vremena unutar nacionalnih granica, kažu, osigurava stabilnost ključne infrastrukture i smanjuje rizike u kriznim situacijama.

Vremenska skala koju mjeri sat izložen na ulazu u zgradu Instituta za fiziku u Zagrebu, najtočnija je u Hrvatskoj 📷 Mladen Smrekar
Vremenska skala koju mjeri sat izložen na ulazu u zgradu Instituta za fiziku u Zagrebu, najtočnija je u Hrvatskoj Mladen Smrekar

"GPS signal može se vrlo lako ometati i prekinuti svu komunikaciju i to se svakodnevno događa, naročito u nestabilnim dijelovima Europe. Postojanje nacionalnog vremenskog etalona stoga je i pitanje nacionalne sigurnosti", upozorili su organizatori skupa. A njihov laboratorij sad može pridonijeti sigurnosti i tehnološkoj neovisnosti ključnih sektora poput telekomunikacija, energetike, financija i sigurnosnih sustava.

Vremensko i frekventno umjeravanje

Laboratorij će nuditi mogućnost vremenskog i frekventnog umjeravanja uređaja, što bi, kažu, trebalo potaknuti razvoj domaće industrije i smanjiti ovisnost o inozemnim uslugama. Uređaje poput osciloskopa, generatora signala i raznih mjerača vremenskog takta sad će se tako moći umjeravati u Hrvatskoj, umjesto u inozemnim institucijama ili tvrtkama.

Dr. sc. Neven Šantić, voditelj eksperimenta optičkog atomskog sata temeljenog na atomima stroncija, i doktorandi u CALT-ovom laboratoriju 📷 Mladen Smrekar
Dr. sc. Neven Šantić, voditelj eksperimenta optičkog atomskog sata temeljenog na atomima stroncija, i doktorandi u CALT-ovom laboratoriju Mladen Smrekar

"Hrvatska postaje dio globalne mreže koja definira sekundu, osnovnu jedinicu vremena. Mi sad točno znamo, s preciznošću na razini nanosekunde, koliko naša vremenska skala koju mjerimo u laboratoriju odstupa od UTC-a", ističe dr. sc. Damir Aumiler, pročelnik CALT odsjeka Instituta za fiziku. "Hrvatska je sad ravnopravni partner u međunarodnom procesu definiranja vremena", kaže Elinor Trogrlić, voditeljica Laboratorija za vrijeme i frekvenciju. "Tvrtke i drugi laboratoriji moći će umjeravati svoje uređaje u Hrvatskoj, što će omogućiti veću konkurentnost i neovisnost domaće industrije."

Novi vremenski standard

Uz Laboratorij za vrijeme i frekvenciju, na Institutu za fiziku nalazi se i istraživački laboratorij u kojem se gradi nova generacija sata: optički atomski sat temeljen na ultrahladnim atomima stroncija koji je otprilike 10.000 puta precizniji od trenutačnog vremenskog standarda. To znači da stroncijevi atomski satovi ne grijese ni sekundu u 15 milijardi godina!

Zagrebacki stroncijev sat trebao bi se povezati u mrezu optickih vlakana jugoistocne Europe za mjerenje frekvencije, a CALT bi trebao postati referentni centar iz kojeg se stroncijska opticka frekvencijska norma prenosi na ostale relevantne institucije u regiji 📷 Mladen Smrekar
Zagrebacki stroncijev sat trebao bi se povezati u mrezu optickih vlakana jugoistocne Europe za mjerenje frekvencije, a CALT bi trebao postati referentni centar iz kojeg se stroncijska opticka frekvencijska norma prenosi na ostale relevantne institucije u regiji Mladen Smrekar

U svijetu danas postoji tek desetak stroncijevih satova i zasad se primarno koriste za istraživanja u fizici. Izgradnjom dovoljno velike mreže optičkih satova mogao bi se započeti i proces redefinicije sekunde kao jedinice vremena preko optičkih satova. A uspostavom novog standarda postići će dosad neviđena razina preciznosti u vremenskom mjeriteljstvu.

"Naš je cilj pridonijeti budućoj redefiniciji SI jedinice sekunde kroz izgradnju optičkog atomskog sata. Optički satovi su budućnost mjerenja vremena, a Institut za fiziku i hrvatska znanost aktivno sudjeluju u tom procesu", najavljuje dr. sc. Neven Šantić, voditelj eksperimenta optičkog atomskog sata temeljenog na atomima stroncija.