Šitake memristori
Memristori od jestivih japanskih šitake gljiva - ima i toga. Istraživači su se potrudili uz rad staviti i obavezne napomene "ekološki održivo" i "energetski nezahtjevno"
Istraživači Sveučilišta Ohio State prvi su put demonstrirali računalne memorijske uređaje razvijene iz šitake gljiva. Ovi organski memristori funkcioniraju kao neuronske sinapse i računalnu obradu približavaju principima funkcioniranja mozga. Ključ je u micelijima, gljivičnim mrežama koje mogu zadržati informaciju o prošlim signalima, omogućavajući im da služe kao bio-računalne memorijske ćelije.

Testovi su pokazali da su šitake memristori mogli prebaciti električna stanja do 5850 puta u sekundi s 90 % točnosti (radna frekvencija, dakle, 5,85 kHz, pouzdanost: uglavnom radi...), a povezivanjem više gljivica stabilnost i sposobnost mreže dodatno su rasli, poput neuronskih mreža u mozgu.
Alternativa?
Znanstvenici se nadaju primjeni u rubnom računalstvu, nosivim uređajima, autonomnim sustavima i istraživanju svemira.

Ovi organski memristori još su uvijek u ranoj fazi razvoja. Između ostalog, trebat će se poraditi na tehnici uzgoja i minijaturizaciji uređaja jer bi održivi gljivični memristori morali biti daleko manji od onoga što su istraživači postigli u ovom radu, objavljenom u časopisu PLOS One.
(Ako i ne uspiju, uvijek im ostaje Ig Nobel - op. ur.)