Robotika i automatizacija su pojmovi koji su posljednjih godina sve nazočniji u informatici, industriji, svijetu financija i medijima, dopirući i do onih koji uopće nisu zainteresirani za tehnologiju: ukoliko baš niste pripadnik plemena zagubljenog u bespućima amazonskih prašuma ili isposnik koji se zadnjih pedeset godina nije spustio iz svoje pećine na obroncima Himalaja, jednostavno morate biti svjesni njihove sveprisutnosti.

Milijuni novih radnih mjesta ili milijuni bez radnih mjesta?

Robotika je tehnološki pojam koji obuhvaća projektiranje, proizvodnju i korištenje robota za hardverske i softverske zadatke koje su tradicionalno obavljali ljudi. Automatizacija (koja pod svojim okriljem drži i robotiku) je jedan od najistaknutijih proizvodnih trendova u svijetu: prema McKinseyjevoj analizi iz 2021. godine, najmanje 30% svjetskih tvrtki imaju potpuno automatiziranu barem jednu svoju poslovnu funkciju, a trendovi jasno ukazuju da je taj postotak još više porastao u zadnje dvije godine. Potvrda toga je i podatak da je postotak svjetskih tvrtki koje nisu planirale automatizirati barem dio svojih poslova pao s 20% u 2018. na 14% u 2022. godini.

Dok s jedne strane tradicionalna kapitalistička logika sugerira da će robotsko preuzimanje ljudskih poslova postati izvor problema živim radnicima (s gubitkom velikog broja radnih mjesta kao krajnjom posljedicom automatizacije i robotizacije), s druge strane postoje i predikcije koje sugeriraju da će buduća situacija biti upravo obrnuta, s robotima koji će smanjiti fizički i mentalni rad čovječanstva, a istovremeno stvarati nova radna mjesta (primjerice, predviđanja Svjetskog ekonomskog foruma kazuju da bi do 2025. godine automatizacija mogla stvoriti 97 milijuna novih radnih mjesta (?!), u što je prilično teško povjerovati).

No, bez obzira na krajnji ishod ove kapitalističko-neoliberalne dihotomije, idemo mi baciti pogled na konkretna zbivanja na svjetskom planu razvoja i napretka robotike i automatizacije!

Zamjena za odumiruće

Robotika osigurava kontinuitet i dosljednost kvalitete proizvoda i usluge, uz istovremeno smanjenje operativnih troškova, skraćenje vremena isporuke, te veću produktivnost i učinkovitost. Povrh toga, robotika je logično rješenje problema starenja i umirovljenja radno aktivne populacije: 2021/22. godine je u zemljama industrijaliziranog Zapada broj ljudi starijih od 60 godina bio veći od broja djece mlađe od 5 godina. Zaključak je jasan: kada sadašnja radno aktivna generacija ode u mirovinu, neće postojati dovoljno brojna mlada generacija koja ih može zamijeniti. Zato se od automatizacije i robotike očekuje da u nadolazećim, budućim desetljećima odigraju važnu ulogu u popunjavanju manjka ljudi u radno aktivnoj dobi.

Zapravo, budućnost se već događa u Japanu, gdje ljudi u dobi od preko 65 godina čine 29% stanovništva. Taj starosni pomak u dobnom profilu radno aktivnog stanovništva jedan je od osnovnih razloga zašto je baš u Japanu došlo masovnog uvođenja robotike i automatizacije kako bi industrija ostala konkurentna. Danas je u japanskoj industriji na svakih 10.000 ljudi „zaposlen“ 631 robot. Potreba za automatizacijom je tako učinila Japan robotičkom velesilom: najveći su proizvođač i izvoznik industrijskih robota u 2022. godini.

Svijetla budućnost robotičke industrije

Po procjeni jedne od vodećih analitičkih kompanija Market Research Future, predviđa se da će do 2030. godine globalno tržište robotike dosegnuti vrijednost od 215 milijardi američkih dolara, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 23%. Tržište industrijske automatizacije još je i veće, pri čemu se u dobrom dijelu preklapa s tržištem robotike: prema podacima Precedence Researcha, industrija automatizacije je u 2022. godini procijenjena na 197 milijardi dolara, a predviđa se da će ju trenutna godišnja stopa rasta od 8,59% dovesti do tržišne vrijednosti od 413 milijardi dolara u 2030. godini.

Ovaj popis najnaprednijih zemalja u robotici, sastavljen na temelju podataka Međunarodne robotičke federacije (IFR) predstavlja rang-listu zemalja temeljenu na udjelu robotike u njihovoj industriji, privredi i tehnološkoj sceni, te njihove razine automatizacije – od pokazatelja prisutnosti robota u proizvodnji, do godišnje količine proizvedenih robota i softvera za robotiku i automatizaciju.

NAJNAPREDNIJE ZEMLJE U ROBOTICI U 2022. GODINI

10. Danska

Danska, kao europska država u široj skandinavskoj regiji, jedna je od najrazvijenijih zemalja po znanosti, tehnologiji, BDP-u i mnogim drugim pokazateljima. U 2022. je godini Danska imala preko 250 robota na svakih 10.000 ljudi u proizvodnom sektoru.

Jedan od ključnih igrača u danskoj industriji robotike je Danski tehnološki institut, koji provodi istraživanja u širokom rasponu područja povezanih s robotikom i automatizacijom, uključujući kolaborativne robote, servisne robote i automatizaciju proizvodnje. Institut blisko surađuje s industrijskim partnerima, pa osim već primijenjenih robotičkih rješenja ima i niz komercijalnih projekata u razvoju.

Drugi važan igrač u danskoj industriji robotike je Universal Robots, vodeći proizvođač kolaborativnih robota (tzv. koboti, robotički strojevi koji u proizvodnom procesu izravno surađuju sa živim ljudima). Sa sjedištem u Odenseu, tvrtka je razvila niz kobota koji se koriste u brojnim industrijskim primjenama, uključujući sklapanje, zavarivanje, pakiranje i rukovanje materijalima.

9. Švicarska

Švicarska se sa svojih 260 robota na svakih 10.000 ljudskih radnika u industriji popela na deveto mjesto na listi najnaprednijih zemalja u robotici u 2022. U Švicarskoj se nalaze neke od najistaknutijih robotičkih kompanija na svijetu, poput tvrtke ANYbotics. Neki od glavnih „igrača“ u industriji robotike u Švicarskoj su tvrtke ABB, globalni lider u industrijskoj robotici i automatizaciji, te Swisslog, koji je specijaliziran za automatizaciju logističkih rješenja.

Švicarska je također dom niza istraživačkih institucija i sveučilišta koja su aktivno uključena u istraživanje i razvoj robotike. To uključuje Švicarski savezni institut za tehnologiju (ETH) u Zürichu, koji u svojem nastavnom programu ima svjetski poznat i priznat program robotike.

8. Švedska

Švedska je u 2022. dosegla brojku od  330 robota na 10.000 radnika u proizvodnji, a uz to posjeduje niz svjetski renomiranih istraživačkih institucija i sveučilišta uključenih u istraživanje i razvoj robotike i automatizacije, među ostalima i KTH Royal Institute of Technology u Stockholmu, koji ima izvrstan istraživački program iz domene automatizacije, te Chalmers University of Technology u Göteborgu, koji ima snažan fokus na automatizaciju i upravljačke sustave.

Švedska je u ovoj godini dospjela na naslovnice znanstvenih časopisa zbog Eve, naprednog „robota-znanstvenika“ koji se intenzivno koristi u automatizaciji znanstveno istraživačkih procesa u zemlji, ali i izvan nje (sveučilište Cambridge koristi Eve za detaljnu meta-analizu desetaka tisuća raznovrsnih znanstvenih radova).

Osim vlastitih tvrtki za robotiku, Švedska ima stručne i financijske koristi od suradnje sa stranim - prvenstveno američkim - robotičkim tvrtkama koje imaju svoja predstavništva, istraživačke laboratorije i pogone u Švedskoj, poput Rockwella, Cognexa i Nvidije.

7. Sjedinjene Američke Države

Premda je omjer robota i ljudskih radnika u proizvodnji niži nego u Švedskoj, Sjedinjene Američke Države su s 285 robota na 10.000 zaposlenika smještene visoko na ljestvici robotički naprednih zapadnih nacija, prvenstveno zbog visokog stupnja praktične primjene i kapitaliziranja vrlo naprednih tehnologija.

Neke od vrhunskih tehnoloških korporacija u SAD-u (poput Nvidia Corporation, Rockwell Automation i Cognex Corporation) iznimno su fokusirane na robotiku i automatizaciju: Nvidia razvija vrhunske specijalizirane grafičke čipove koji imaju mnoge primjene u robotici i strojnom učenju, a Rockwell Automation i Cognex Corporation su dvije u svjetskim mjerilima vodeće tvrtke u području automatizacije industrijskih proizvodnih procesa.

U posljednjem je desetljeću u SAD-u isprva došlo do rekordnog porasta implementacije robota u proizvodnju, no od 2019. je taj trend počeo usporavati, a pad se nastavio sve do 2022., s desetak posto manje novih robotičkih instalacija u industriji nego prethodnih godina. Usporavanje se uglavnom može pripisati pandemiji s posljedičnim zatvaranjima tvornica zbog globalne nestašice elektroničkih poluproizvoda.

6. Hong Kong

Hong Kong, koji je od Kine kao matične države ekonomski izdvojen svojim statusom specijalne administrativne regije (SAR), ima naprednu proizvodnu i istraživačku infrastrukturu koju je izvrsno iskoristio za napredak u robotici. Hong Kong je u 2022. godini imao 330 robota na svakih 10.000 ljudskih radnika. S obzirom na broj stanovnika, broj robota iznosi preko 224.000.

Insight Robotics i Rehab Robotics dva su najistaknutija robotička startupa u Hong Kongu. Mala zapadnjačko-kineska nacija također ugošćuje Hanson Robotics, dizajnera i proizvođača humanoidnog robota Sophia, jednog od dva ili tri trenutno najnaprednija AI-robota na svijetu.

5. Njemačka

Njemačka je na ovoj top-listi najnaprednija zapadna zemlja u robotici, prvenstveno zbog dobro razvijenog, svjetski cijenjenog obrazovnog sustava, te zbog visoke razine automatizacije i snažnog tehnološkog sektora.

Njemačka je dom mnogih vodećih robotičkih tvrtki i istraživačkih institucija: neki od najjačih igrača u industriji robotike u Njemačkoj uključuju tvrtku KUKA, koja je globalni lider u industrijskoj robotici, te Siemens, koji je u svjetskim razmjerima među najjačim ponuđačima naprednih rješenja za automatizaciju i robotiku.

Prema Međunarodnoj robotičkoj federaciji, na svakih 10.000 radnika u njemačkoj proizvodnoj industriji se 2022. godine nalazilo 410 robota. Iste godine Njemačka je proizvela 74.000 robotskih jedinica, što predstavlja povećanje od 32% u odnosu na prethodnu godinu.

4. Tajvan

Premda je Tajvan u 2022. imao relativno malen broj od 290 robota na 10.000 ljudskih radnika u proizvodnom sektoru, otočna država koja se nalazi u istočnoj Aziji - prema procjenama Međunarodne robotičke federacije - zaslužuje visoko četvrto mjesto na top-ljestvici najrobotskijih zemalja svijeta prvenstveno zahvaljujući svojoj naprednoj infrastrukturi industrije čipova, bez kojih (kako smo svi svjedočili tijekom protekle godine) već za nekoliko mjeseci zaprijeti katastrofalna kriza tehnoloških industrija u svim ostalim zemljama koje smatramo globalnim liderima u robotici.

3. Južna Koreja

Južna Koreja još je jedan istaknuti istočnoazijski igrač u industriji robotike. Južnokorejske vodeće tvrtke za robotiku su svjetski poznate(Samsung i LG), a zbog njihove razvijene i snažne tehnološke infrastrukture Južna Koreja zauzima visoko mjesto na ljestvici svjetske tehnologije.

Prema Nacionalnoj znanstvenoj zakladi, udio Južne Koreje u globalnoj proizvodnji u sektoru industrije intenzivnih znanja i tehnologije (KTI) bio je 8% u 2022. godini. A po pitanju usvajanja i primjene automatizacije, Južna Koreja je na prvom mjestu: u 2022. godini je imala impresivnih 1.100 robota na svakih 10.000 ljudi uposlenih kao proizvodna radna snaga, što je najviše u bilo kojoj zemlji svijeta.

2. Singapur

Ostajemo u (jugo)istočnoj Aziji, jer tu je i otočna država Singapur, druga na top-listi najnaprednijih zemalja u robotici i automatizaciji.

Od prvog tromjesečja 2022. Singapur ima 610 robota u proizvodnoj industriji na svakih 10.000 ljudskih radnika. S obzirom da zemlja ima samo 5,4 milijuna stanovnika, u Singapuru se nalazi preko 327.000 industrijskih robota. Osim u proizvodnom sektoru, Singapur je također naširoko usvojio robote i za druge svrhe, čemu je poticaja dalo i široko kulturološko prihvaćanje robota kao normalnog dijela svakodnevice, što uključuje napredne autonomne taksi-sustave bez vozača, te patrolne policijske robote.

1. Japan

Japan je nedvojbeno robotska velesila svijeta, i praktički prva asocijacija kada god se povede tema robotike. Japan je vodeći svjetski dizajner i proizvođač robota: od 2022. godine, 45% svih industrijskih robota u svijetu vodi porijeklo iz Japana. Jedno od najvećih tržišta japanskih robota, s 36% japanskog izvoza robotike je - Kina. Japanska radna snaga ima 650 robota na svakih 10.000 uposlenih ljudi. Najveći proizvođači robota u zemlji su Toyota Motor, Seiko Epson i Fanuc Corporation.

Kao i u Singapuru i većini drugih istočnoazijskih industrijaliziranih država, robotika je u Japanu već desetljećima stvar svakodnevice, te je prihvaćena gotovo kao dio nacionalnog identiteta, prožimajući sve slojeve kulture, medija i tradicije.