Humanoidni roboti, koje karakterizira dvonožni dizajn i ljudski oblik, smatraju se prilagodljivijim rješenjem za zadatke u okruženjima dizajniranim za ljude. Ovaj pristup se razlikuje od specijaliziranih robota s jednom rukom koji se obično koriste u industriji.

Tržište humanoidne robotike raste

Interes OpenAI-ja nije samo sa znanstvene strane istraživanja, već i trenda koji bi mogao biti vrlo profitabilan. Prema procjenama Goldman Sachsa, ukupno tržište humanoidne robotike moglo bi do 2035. godine doseći vrijednost od 38 milijardi dolara, prvenstveno zahvaljujući potražnji u strukturiranim okruženjima poput proizvodnje.

Suradnja s Figure 01 i Figure 02

OpenAI je započeo suradnju s tvrtkom Figure, proizvođačem humanoidnih robota. Suradnja obuhvaća razvoj specijaliziranih AI modela za Figureove robote te implementaciju postojećih OpenAI tehnologija, uključujući GPT jezične modele i DALL-E sustav za generiranje slika.

Financijski aspekt suradnje uključuje OpenAI-jevo sudjelovanje u Figureovom investicijskom krugu serije B vrijednom 675 milijuna dolara. U ovom krugu sudjelovali su i drugi značajni ulagači poput Microsofta, Nvidije i Jeffa Bezosa. Suradnja OpenAI-ja i Figurea mogla bi ubrzati razvoj humanoidne robotike. Kombinacija Figureove stručnosti u robotici i OpenAI-jevih naprednih AI modela otvara mogućnosti za brži napredak u ovom području. Figure AI razvio je dosad dva humanoidna robota: Figure 01 i Figure 02. Dok Figure 01 služi kao humanoidni robot opće namjene, Figure 02 predstavlja značajan napredak s poboljšanim AI sposobnostima, uključujući prepoznavanje govora i poboljšanu spretnost.

Poneki put nisu fer..

Ulaganje nije bez dodatne kontroverze jer otvara pitanja o OpenAI-jevoj poslovnoj strategiji i, u krajnjem slučaju, poslovnoj etičnosti. Tvrtka često ulazi u partnerstva s manjim tvrtkama, ali istovremeno razvija vlastita rješenja u istim područjima. Takav pristup već je doveo do određenih napetosti s partnerima poput Jaspera i Perplexityja.

Povijest humanoidnih robota

Početak razvoja humanoidnih robota seže u 1970-te godine, kada su postavljeni temelji za stvaranje strojeva nalik ljudima. Godine 1970. Sveučilište Waseda u Japanu pokrenulo je projekt WABOT, u kojem su sudjelovala četiri laboratorija Fakulteta znanosti i inženjerstva s ciljem izrade jednog od prvih humanoidnih robota pune veličine. Projekt je 1973. godine rezultirao stvaranjem WABOT-1, koji je predstavljao važan korak naprijed u razvoju humanoidne robotike. WABOT-1 mogao je hodati kvazi-dinamičkim korakom, govoriti i hvatati predmete. Time je pokazao osnovne ljudske sposobnosti i otvorio nove mogućnosti za razvoj robota koji oponašaju ljudski oblik i funkcije.

Tim Sveučilišta Waseda nastavio je s razvojem te je 1984. predstavio WABOT-2, specijaliziranog robota za glazbene izvedbe. WABOT-2 mogao je čitati note, svirati skladbe srednje težine na elektroničkim orguljama te pratiti ljudske pjevače. Ovaj razvoj pokazao je da humanoidni roboti mogu izvršavati složene zadatke koji zahtijevaju spretnost i kognitivne sposobnosti.

U istom razdoblju događali su se i drugi značajni pomaci u robotici. Godine 1973. skupina za robotiku Sveučilišta u Edinburghu izradila je robota Freddyja, koji je pomoću vida mogao locirati i sastavljati modele. Ovaj napredak u računalnom vidu i manipulaciji predmetima postao je ključan za kasniji razvoj naprednijih humanoidnih robota. Godine 1970. Stanfordski istraživački institut razvio je robota Shakeyja. Iako nije imao ljudski oblik, Shakey je bio prvi mobilni robot koji je mogao zaključivati o svojoj okolini koristeći više senzora, uključujući TV kamere, laserske daljinomjere i senzore sudara. Ova dostignuća u autonomnoj navigaciji i interakciji s okolinom kasnije su se pokazala vrijednima za evoluciju humanoidne robotike.

Gotovo tucet današnjih konkurenata

Rani razvoj tijekom 1970-ih postavio je temelje za napredak humanoidne robotike u narednim desetljećima. Rad iz tog razdoblja oblikovao je područje robotike i potaknuo daljnja istraživanja u stvaranju strojeva koji mogu preciznije oponašati ljudski oblik i funkcije. Zato danas  imamo gotovo tucet kompanija koji su daleko nadišli japanskog robota a lako mogu otpuhati OpenaAI i njegove partnere s tržista.

Boston Dynamics: pionir

Na čelu humanoidne robotike nalazi se Boston Dynamics sa svojim izvanrednim Atlas robotom. Ovaj sofisticirani humanoid dizajniran je za primjenu u stvarnom svijetu i dosad je demonstrirao, neki put na užasnutost ljudsku reakciju, neviđene sposobnosti u autonomnom radu. Atlas može obavljati složene zadatke, od rukovanja dijelovima motora do izvođenja impresivnih atletskih pokreta poput salta unatrag i parkoura. Robotova integracija naprednog strojnog učenja i senzorske tehnologije omogućuje mu prilagodbu okolini bez ljudske intervencije.

Pod većinskim vlasništvom Hyundai Motor Group, Boston Dynamics etablirao se globalno u sektorima logistike, proizvodnje i zdravstvene skrbi. Njihovo partnerstvo s Toyota Research Institute dodatno jača njihovu poziciju u istraživanju robotike. Portfolio tvrtke proteže se izvan Atlasa i uključuje specijalizirane robote poput Spota za industrijske inspekcije i Stretcha za logističke primjene.

Agility Robotics: Revolucija u logistici

Agility Robotics ostvario je značajan napredak sa svojim humanoidnim robotom Digitom. Visok 175 cm i težak 65 kg, Digit je posebno dizajniran za logističke operacije, sposoban nositi teret do 16 kg. Robotova sposobnost navigacije u složenim okruženjima i obavljanja ponavljajućih zadataka dovela je do uspješnih komercijalnih implementacija, uključujući značajno partnerstvo s GXO Logistics za Robots-as-a-Service operacije. Njihova inovacija donijela im je priznanje, uključujući mjesto na TIME-ovoj listi najboljih izuma 2024. godine.

Sanctuary AI: Unapređenje ljudske inteligencije

Sanctuary AI-jev humanoidni robot Phoenix, pokretan Carbon AI kontrolnim sustavom, pokazuje izvanredne sposobnosti u učenju i prilagodbi različitim okruženjima. Robot se ističe u finoj manipulaciji i izvršavanju složenih zadataka, čineći ga pogodnim za primjenu u više industrija. Njihova strateška partnerstva s tvrtkama poput Magna i Accenture pozicionirala su ih dobro u automobilskom i AI razvojnom sektoru.

Hanson Robotics: Pioniri u socijalnoj robotici

Hanson Robotics stekao je međunarodno priznanje za svoje socijalne humanoidne robote, posebno Sophiju, koja je čak dobila državljanstvo Saudijske Arabije. Njihov portfolio uključuje druge značajne robote poput Albert HUBO-a, prvog hodajućeg robota s ljudskim izrazima lica, i Hana, dizajniranog za interaktivne zadatke. Sa sjedištem u Hong Kongu, tvrtka je uspostavila partnerstva s organizacijama poput INCA i Embody Digital za poboljšanje komunikacijskih sposobnosti svojih robota.

SoftBank Robotics: Globalni lideri u interaktivnim robotima

SoftBank Robotics razvio je humanoidne robote uključujući Pepper i NAO. Pepper je specijaliziran za interakciju s kupcima s mogućnostima emocionalne inteligencije, dok je NAO pronašao uspjeh u obrazovnim i istraživačkim primjenama.

Novi igrači: 1X Technologies i Apptronik

1X Technologies predstavio je NEO Beta i EVE za kućnu uporabu, fokusirajući se na manipulaciju objektima i kućanske zadatke. Tvrtka je osigurala preko 125 milijuna dolara financiranja i partnerstva s industrijskim liderima poput NVIDIA-e i Siemensa.

Apptronikov Apollo predstavlja još jedan značajan napredak u industrijskoj humanoidnoj robotici. Visok 173 cm i sposoban nositi do 25 kg, Apollo je zaslužio priznanje uključujući 2024 RBR50 nagradu za inovacije u robotici. Njihovo partnerstvo s Google DeepMindom ima za cilj unaprijediti AI mogućnosti u praktičnim primjenama.

Engineered Arts: Unapređenje interakcije nalik ljudskoj

Engineered Arts fokusirao se na stvaranje vrlo izražajnih humanoidnih robota, s Amecom i Mesmerom na čelu njihovog portfolija. Ovi roboti se ističu u ljudskoj interakciji i izrazima lica, pronalazeći primjene u AI istraživanju, zabavi i obrazovanju. Nedavno restrukturiranje tvrtke kao američkog subjekta i runda financiranja od 10 milijuna dolara pokazuju njihove ambicije u širenju proizvodnje i unapređenju njihove tehnologije.

Tesla

Iako je Teslin ulazak na tržište humanoidne robotike s Optimusom više marketinški potez nego stvarni proizvod, predstavlja popularizaciju cijelog segmenta. Sve o njihovom robotu je u velikoj sferi spekulacije, ali mora se priznati da Teslini ambiciozni planovi uključuju lansiranje Optimusa na tržište do 2026. godine, s projiciranim cjenovnim rasponom od 20.000 do 30.000 dolara, što bi ga potencijalno moglo učiniti jednim od pristupačnijih humanoidnih robota dostupnih potrošačima.