Ako ste se ikada pitali koliko internetski preglednici znaju o vama, novo istraživanje Surfsharka donosi neke prilično zanimljive, a možda i zabrinjavajuće odgovore. Izgleda da popularnost često dolazi s cijenom i - privatnošću.

Prema analizi Surfsharka, koja se temelji na statistikama preuzimanja s AppMagica, Googleov Chrome i Appleov Safari čine čak 20 posto preuzimanja mobilnih preglednika na svijetu. Ova dominacija, međutim, dolazi s visokom cijenom za privatnost korisnika.

Google Chrome prikuplja najviše

Naime, Google Chrome prednjači u prikupljanju podataka, prikupljajući čak 20 različitih vrsta podataka tijekom korištenja. To uključuje kontaktne informacije, lokaciju, povijest pregledavanja, korisnički sadržaj, a jedini je preglednik koji prikuplja i podatke o načinima plaćanja, brojevima kartica ili detaljima bankovnih računa. No, kako napominju iz Surfsharka, neki se financijski podaci pohranjuju isključivo pristankom korisnika radi lakših transakcija.

Nakon Chromea, Microsoftov Bing zauzeo je drugo mjesto po prikupljanju, "usisavajući" 12 vrsta podataka. Slijedi ga Pi Browser na trećem mjestu s 9 vrsta podataka, dok Firefox, često smatran alternativom usmjerenom na privatnost, prikuplja 8 vrsta podataka, jednako kao i Safari.

Kada je riječ o vrstama prikupljenih podataka, Pi Browser, Edge i Bing ističu se po prikupljanju najviše podataka za praćenje. Ovi se podaci obično prodaju trećim stranama radi ciljanog oglašavanja. Pi Browser prikuplja povijest pregledavanja, povijest pretraživanja, ID uređaja, podatke o interakciji s proizvodima i podatke o oglasima. Edge prikuplja podatke o zahtjevima za korisničku podršku, a Bing podatke o korisničkom ID-ju.

S druge strane spektra nalaze se preglednici Brave i Tor, koji su najmanje "gladni" podataka. Brave zahtijeva identifikatore i podatke o korištenju, dok Tor, poznat po svojoj usmjerenosti na privatnost, ne prikuplja nikakve podatke.

Kako spriječiti ili ograničiti prikupljanje podataka?

Postoji načini kako spriječiti ili barem ograničiti prikupljanje vaših podataka. Informiranost je prvi korak, a evo i nekoliko konkretnih savjeta za bolju digitalnu higijenu:

• Prilagodite postavke privatnosti: Većina preglednika nudi opcije za upravljanje privatnošću. U postavkama potražite opcije kao što su "Prevencija praćenja" (Tracking Prevention) i postavite je na najstrožu razinu. Uključite "Do Not Track" (Nemoj pratiti) i redovito brišite podatke o pregledavanju (kolačiće, povijest). Blokirajte kolačiće trećih strana i pažljivo upravljajte dozvolama za web stranice (lokacija, kamera, mikrofon). Na primjer, u Chromeu možete isključiti postavke koje šalju podatke za 'poboljšanje značajki', u Safariju možete sakriti IP adresu od tragača, dok u Firefoxu možete zatražiti da web stranice ne prodaju ili dijele vaše podatke.
• Koristite privatni način rada: Anonimni ili privatni način pregledavanja (Incognito, Private Browsing) sprječava pohranu povijesti pregledavanja i kolačića na vašem uređaju za tu sesiju.
• Razmislite o alternativnim preglednicima: Ako vam je privatnost prioritet, istražite preglednike koji su dizajnirani s fokusom na zaštitu podataka. Preglednici poput Bravea (blokira tragače i oglase po zadanim postavkama) i Firefoxa (nudi poboljšanu zaštitu od praćenja) su dobre polazne točke. Za maksimalnu anonimnost, tu je i Tor Browser. Drugi preglednici usmjereni na privatnost uključuju DuckDuckGo Privacy Browser ili LibreWolf.
• Koristite dodatne alate: Razmislite o korištenju VPN-a za enkripciju vašeg internetskog prometa. Blokatori oglasa također mogu pomoći u smanjenju praćenja.