Dobivena plava svjetlost iz OLED-a niskim naponom, strujom iz samo jedne AA baterije
Bitno otkriće u domeni OLED tehnologije stiže iz Japana, gdje su istraživači uspjeli proizvesti organsku svjetlosnu diodu, koja radi na dvostruko nižem naponu nego sve dosadašnje slične diode
Plave LE-diode omogućile su stvaranje svjetla različitih boja, u kombinaciji sa svijetlećim diodama drugim bojama, i praktički otvorile vrata za učinkovitu, dugotrajnu i raznoliku LED rasvjetu, ali i razvoj sveprisutnih modernih zaslona. Za otkriće plave LE-diode znanstvenici Isamu Akasaki, Hiroshi Amano i Shuji Nakamura dobitnici su i Nobelove nagrade za fiziku, 2014. godine. Nadogradnja klasične LED tehnologije je OLED tehnologija, koja koristi organske spojeve, a još su dugotrajnije i svestranije od prethodnog LED rješenja.
Međutim, u i OLED svijetu poseban izazov predstavlja stvaranje plave svjetlosti, pa konvencionalne diode OLED tipa, koje daju plavu boju, obično zahtijevaju struju napona oko 4 V da bi proizvodile potrebnu luminanciju od 100 cd/m2. To je više od 3,7 V, koliko daju litij-ionske baterije u brojnim elektroničkim uređajima i značajno više od 1,5 V, dobivenih iz "običnih" alkalnih baterija. Iz tih je razloga izrada plavog OLED-a, koji radi na nižem naponu, jedna od ključnih prepreka ka još efikasnijim uređajima.
Značajan napredak
Istraživači, ponovno iz Japana, i to sa sveučilišta Osaka i Shizuoka, Instituta za molekularne znanosti te Instituta za tehnologiju iz Tokija, predstavili su upravo ono što industrija već godinama traži: organsku svjetleću diodu (OLED), koja se uključuje već na naponu od samo 1,47 V te daje svjetlost valne duljine 462 nm (dakle, plavu boju u vidljivom spektru). Svoje postignuće demonstrirali su radom jedne takve diode samo uz pomoć klasične AA baterije, što je vidljivo na naslovnoj slici.
Za otkriće je zaslužan odabir materijala odabranih za izradu poluvodičkog sklopa te interakcije među molekulama u njima, koje omogućavaju efekt prijenosa naboja i emitiranja svjetlosti pri nižim naponima. Razinu luminancije od 100 cd/m2, koja se smatra dovoljnom za upotrebu u modernim zaslonima, ova vrsta diode postiže već pri naponu od 1,97 V, što odmah otvara put ka komercijalizaciji japanskog izuma.
Rad koji opisuje ovu inovaciju prošao je recenziju i objavljen je u aktualnom izdanju časopisa Nature Communications.
