Karbonska vlakna iz algi

Znanstvenici su navodno pronašli način izrade karbonskih vlakana „zrakoplovne kvalitete“ od mikroalgi

Drago Galić četvrtak, 31. srpnja 2025. u 06:30

Prema pisanju na stranicama Interesting Engineering, njemački znanstvenici pronašli su način pretvaranja fotosintetskih algi u ugljična vlakna bez potrebe za korištenjem fosilnih goriva.

Tako je Tehničko sveučilište München (TUM) u sklopu svog projekta GreenCarbon razvilo novu metodu za proizvodnju akrilonitrila, prekursora ugljičnih vlakana iz obnovljivih mikroalgi umjesto iz nafte.

Ove fotosinteski aktivne alge apsorbiraju ugljični dioksid i pohranjuju ga kao ulja bogata energijom, koja istraživači zatim kemijski pretvaraju u glicerol i, konačno, akrilonitril. Tradicionalno se akrilonitril izvodi iz propilena na bazi nafte, proces sa značajnim ugljičnim otiskom. Počevši s uljima iz algi znanstvenici su usavršili ovu metodu konverzije do laboratorijske razine i kažu da je sada spremna za industrijske pokuse.

Prema timu, ovi biogeni materijali odgovaraju mehaničkoj čvrstoći i otpornosti konvencionalnih ugljičnih vlakana. Airbus, jedan od pridruženih partnera u projektu, proveo je procjene životnog ciklusa i tehnološke evaluacije. Ohrabren rezultatima čak je koristio materijal za izgradnju komponenti za eksperimentalni helikopter, koji je obavio svoj prvi let 2024..

Istraživački tim sada traži obnovljeno financiranje za povećanje tehnologije i proširenje njezine upotrebe na druge materijale izvedene iz fosilnih goriva poput akrilne kiseline, ključnog sastojka u modernim polimerima. Osim zrakoplovstva, lagani materijali visoke čvrstoće razvijeni u sklopu ovog projekta imaju i šire mogućnosti primjene, uključujući lopatice vjetroturbina, komponente vozila i sportsku opremu.

Budući da su ugljična vlakna proizvedena prema priznatim industrijskim standardima, mogla bi se uklopiti u postojeće proizvodne tijekove rada bez potrebe za velikim preuređenjem.

Projekt je višestruko koristan jer mikroalge prirodno apsorbiraju CO₂ tijekom fotosinteze, pa njihova upotreba kao sirovina omogućuje djelomično ugljično-negativan proizvodni ciklus. Kada se kombinira s obnovljivim energetskim inputima, cijeli proces mogao bi drastično smanjiti emisije vezane uz proizvodnju ugljičnih vlakana.

S mogućnošću skaliranja sljedeći izazov konzorcija leži u optimizaciji ekonomije procesa i integraciji tehnologije u industrijska okruženja.