Sve više startupa širom svijeta intenzivno radi na razvoju i implementaciji sučelja mozak-računalo (BCI) i sustava za olakšavanje izravne komunikacije između ljudskog mozga i vanjskih računala. Brojni istraživači proučavaju korištenje BCI-a za vraćanje izgubljenih osjetila i kontrolu protetskih udova. I mada su ove tehnologije još uvijek u povojima, postoje dovoljno dugo da se otprilike može reći da će, pa čak i kako će takvi neuronski implantati djelovati na naš um.

Pokazalo se kako ljudi koji koriste BCI mogu osjetiti duboki osjećaj ovisnosti o uređajima ili promjenu doživljaja samih sebe. Stoga bi, kažu stručnjaci, trebalo razjasniti medicinske i etičke zamke prije nego što ljudi stanu u red da im se pametni uređaj ugradi u mozak. Utjecaj implantata na mozak neki znanstvenici čak uspoređuju s lobotomijama koje su sredinom prošlog stoljeća mnoge ljude pretvorile u biljke.

Kohlearni implantati

Činjenica je da već sada više od 200.000 ljudi diljem svijeta koristi neku vrstu BCI-a, uglavnom iz medicinskih razloga. Najpoznatiji su kohlearni implantati, umjetne pužnice koji gluhim osobama omogućuju da čuju. Neki se BCI uređaji pak koriste za prevenciju epileptičkih napadaja: oni prate aktivnost moždanih signala kako bi upozorili osobu da izbjegava određene aktivnosti ili preventivno uzme lijek.

Predlažu se i sustavi koji ne bi samo detektirali, već i spriječili napadaje električnom stimulacijom. A implantati za osobe s Parkinsonovom bolešću, depresijom, opsesivno-kompulzivnim poremećajem i epilepsijom već se godinama ispituju na ljudima.

Bioelektrična sučelja

Nedavna poboljšanja u području umjetne inteligencije i materijala za neuralno ispitivanje učinila su uređaje manje invazivnima i skalabilnijima, što je privuklo val privatnog i vojnog financiranja. Paradromics, Blackrock Neurotech i Synchron samo su neki od konkurenata koji rade na uređajima za paralizirane osobe.

Startup Science predstavio je koncept bioelektričnog sučelja koje pomaže u liječenju sljepoće, a Magnus Medical dobio je odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove za ciljanu terapiju stimulacije mozga za veliki depresivni poremećaj. Sve u svemu, riječ je o tržištu vrijednom pet milijardi dolara s tendencijom udvostručenja  vrijednosti do 2030. godine.

Pozitivne promjene

U igri više nije samo primjena BCI-a u medicinske svrhe nego se radi i na mogućnostima tipkanja, slanja poruka i pretraživanja zamišljanjem relevantnih pokreta. Spekulativnije primjene uključuju igranje videoigara, manipuliranje virtualnom stvarnošću i  izravno primanje tekstualnih poruka ili videa, bez potrebe za monitorom.

Činjenica je da su kulturne i etičke prepreke ovoj vrsti tehnologije počele nadmašivati ​​tehničke. Neke od tih promjena bile su pozitivne; BCI je pomogao ljudima s Parkinsonovom bolešću kojima su u mozak usadili tanke metalne žice koje šalju električne impulse i tako ublažuju motoričke simptome. Studije su pokazale da su ljudi zahvaljujući usadcima povratili svoju osobnost, istrošenu depresijama ili opsesivno-kompulzivnim poremećajima.

Čudni učinci

No, to ne znači da nisu primijećeni i neki čudni učinci. Osjećaj otuđenosti koja u ljudima pobuđuje želju za samoubojstvom samo je jedan od njih. Drugi su pak počeli zamišljati da mogu činiti dotad nemoguće stvari, poput žene u pedesetima koja je umislila da sama može pomicati biljarski stol, zbog čega se ozlijedila.

Stoga, smatraju stručnjaci, BCI može imati pozitivan psihološki učinak kad se koristi kao ispomoć u medicinske svrhe. No, s korištenjem moždanih čipova za puku zabavu trebalo bi još malo pričekati. Uostalom, kažu oni, ako se tako lako postaje ovisan o pametnom telefonu, što će se tek dogoditi ako ga spojite izravno u vaš mozak.

Praktični problemi

Problemi su i praktične prirode, od invazivnih operacija, preko problema u opskrbnom lancu, do ažuriranja hardvera ili bankrota tvrtke čiji implantat koristite. Dakako, upozoravaju stručnjaci, tu su i pitanja privatnosti koja dolaze s računalom koje dobiva pristup vašim moždanim valovima, a tražeći specifične izraze aktivnosti moždanih signala spretan haker mogao bi vam doslovno čitati misli.

Još smo daleko od kiborške budućnosti elektronički međusobno povezanih umova, ali to ne znači da o njoj ne treba razmišljati. Jer, kažu zabrinuti znanstvenici, ako moždani čip može promijeniti ključne dijelove vaše osobnosti, tvrtke ne bi trebale žuriti s idejom da ih usađuju u ljudske glave.