Treba nam globalni registar koji će pratiti protok čipova namijenjenih superračunalima s umjetnom inteligencijom; to je ključna točka novog opsežnog izvještaja "Computing Power and the Governance of Artificial Intelligence" koji poziva na regulaciju AI hardvera kako bi se spriječila zlouporaba i mogući rizici. Ostali tehnički prijedlozi izneseni u ovom izvještaju uključuju ograničenja broja čipova s ​​kojima se svaki AI čip može povezati i distribuciju preklopnika za obuku AI između više strana kako bi se omogućio digitalni veto na rizične AI prije nego što ih se nahrani podacima.    

Učinkovite mete

Istraživači tvrde da su AI čipovi i podatkovni centri učinkovitije mete za nadzor i upravljanje sigurnošću umjetne inteligencije, budući da se ta sredstva moraju fizički posjedovati, dok se drugi elementi "AI trijade", odnosno podaci i algoritmi, barem u teoriji mogu beskonačno duplicirati i širiti.  

Stručnjaci ističu da su moćni računalni čipovi potrebni za pokretanje generativnih modela umjetne inteligencije konstruirani putem visoko koncentriranih opskrbnih lanaca, kojima dominira samo nekolicina tvrtki – što sam hardver čini snažnom intervencijskom točkom za politike umjetne inteligencije koje smanjuju rizik.

Lista potpisnika

Izvještaj potpisuje devetnaest stručnjaka, a zajednički su ga sročila tri instituta Sveučilišta u Cambridgeu: Leverhulmeov centar za budućnost inteligencije (LCFI), Centar za proučavanje egzistencijalnog rizika (CSER) i Bennettov institut za javnu politiku u suradnji s s OpenAI-jem i Centrom za upravljanje umjetnom inteligencijom u sklopu kojega djeluju mnoge istaknute ličnosti, od profesora najvećih svjetskih sveučilišta, znanstvenika i političara, do Billa Gatesa i vodećih ljudi Googleovog DeepMinda, Skypea, SenseTimea, Microsofta, Inflection AI-a...

"Umjetna inteligencija je postigla zapanjujući napredak u posljednjem desetljeću, od čega je velik dio omogućen naglim porastom računalne snage primijenjene na algoritme za obuku", kažu potpisnici izvještaja. "Vlade su s pravom zabrinute zbog mogućih posljedica razvoja umjetne inteligencije i traže kako regulirati tehnologiju, ali podaci i algoritmi su neopipljivi i teško ih je kontrolirati."

Praćenje hardvera

Superračunala s umjetnom inteligencijom sastoje se od desetaka tisuća umreženih AI čipova smještenih u ogromnim podatkovnim centrima često veličine nekoliko nogometnih igrališta, koji troše desetke megavata energije. No, kažu autori izvještaja, računalni hardver je vidljiv, mjerljiv, a njegova fizička priroda znači da se ograničenja mogu nametnuti na način koji bi uskoro mogao biti gotovo nemoguć s više virtualnih elemenata umjetne inteligencije.

"Praćenje hardvera uvelike bi pomoglo tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja u kontroli tržišne moći najvećih tehnoloških tvrtki i tako otvorilo prostor za više inovacija i novih sudionika", predlažu potpisnici izvještaja koje nudi "skice" mogućih smjerova za upravljanje računalstvom i ističe analogiju između obuke umjetne inteligencije i obogaćivanja urana.

Tri ključna prijedloga

"Međunarodna regulacija nuklearnih zaliha usredotočena je na vitalni unos koji mora proći kroz dugotrajan, težak i skup proces. Fokus na računalstvo omogućio bi regulaciji umjetne inteligencije da učini isto", pišu oni nudeći tri ključna prijedloga: povećanje globalne vidljivosti AI računalstva, dodjeljivanje računalnih resursa za najveću dobrobit društva i ograničavanje računalne snage.

Na primjer, redovito revidirani međunarodni registar čipova za umjetnu inteligenciju koji zahtijeva od proizvođača čipova, prodavača i preprodavača da prijave sve prijenose pružio bi precizne informacije o količini računala koju posjeduju države i korporacije u bilo kojem trenutku. Izvještaj predlaže da bi se jedinstveni identifikator mogao dodati svakom čipu kako bi se spriječila industrijska špijunaža i "šverc čipova".

Sustav provjere

"Regulatori moraju stvoriti sustave provjere i ravnoteže koji će spriječiti zlonamjernu ili pogrešnu upotrebu AI računalstva", inzistira se u izvještaju. To može uključivati ​​fizička ograničenja za umrežavanje čipova ili kriptografsku tehnologiju koja omogućuje daljinsko onesposobljavanje AI čipova u ekstremnim okolnostima. Moglo bi se, kažu, inzistirati na pristanak više strana za posebno rizične treninge; to je mehanizam poznat iz nuklearnog naoružanja.

Prioritet treba dati istraživanjima koja će biti od koristi društvu, od zelene energije do zdravlja i obrazovanja. To bi čak moglo poprimiti oblik velikih međunarodnih AI "megaprojekata" koji će se baviti globalnim problemima, zaključuju autori izvještaja.