Neobična buba inspirirala je znanstvenike za izradu termoizolacijskog premaza
Buba Neocerambyx gigas ima nevjerojatnu sposobnost odbijanja topline, što se namjerava primijeniti u izradi premaza za materijale koji su izloženi zagrijavanju
Crni automobil izložen suncu apsorbira više sunčeve svjetlosti nego bijeli automobil, čime se njegova unutrašnjost zagrijava i do nekoliko stupnjeva više samo na temelju boje. Time je potrebno više energije za rashlađivanje interijera auta, što povećava potrošnju goriva i ujedno djeluje na porast emisije štetnih plinova. Znanstvenici su kreirali novi premaz za tamne površine inspiriran bubama vrste longhorn. S njim bi se auto mogao dodatno 'izolirati' materijalom koji bi pridonio manjoj potrošnji energije i očuvanju okoliša.
Znanstvenici sa sveučilišta u Texasu objavili su rezultate istraživanja o specifičnoj bubi Neocerambyx gigas koja može živjeti u nevjerojatnim uvjetima – u blizini aktivnih vulkana u Tajlandu i Indoneziji. Riječ je o područjima s temperaturom koja redovito prelazi 40 °C, dok temperatura tla dostiže čak 70 °C.
Već se u prethodnim istraživanjima otkrilo da Neocerambyx gigas ima izuzetnu sposobnost ostati „hladan“ i u ekstremnim uvjetima, ali nije bilo jasno kako mu to točno uspijeva. Ovim radom otkriveno je da se sve svodi na neobično svojstvo njegovih krila – struktura trokutastog „paperja“ omogućuje mu odbijanje sunčeve svjetlosti i zasjenjivanje tijela čime se održava njegova unutrašnja temperatura.
Neocerambyx gigas ujedno odbija sunčevu svjetlost, ali i energiju u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra. Da bi imitirao svojstva ovakvih krila, znanstveni tim usmjerio se na polidimetilsiloksan (PDMS), uobičajeni prozirni polimer (silikon) često korišten u gotovo svemu – od kontaktnih leća, preko šampona do brtvila.
Istraživači su otkrili da takav tanki premaz može smanjiti površinsku temperaturu određenog predmeta izloženog direktnoj sunčevoj svjetlosti za oko 5 °C. Prednost ovog polimera je i da je jeftin pa je pogodan za proizvodnju.
Ipak, znanstvenici napominju da nije uvijek moguće izrađivati veće verzije ovih nanostruktura, naime one odlično funkcioniraju kod malene bube, ali bi mogle naići na teškoće u primjeni na većim površinama.
Znanstvenici još nisu sigurni gdje će sve primijeniti ovakav premaz, pa će se u početku najvjerojatnije stavljati na mobitele, a dugoročni je plan da se premaz primijeni i na prozorima u uredima i stambenim zgradama te na automobilima.
