Prije nekoliko dana, točnije 9. veljače obilježeno je pola stoljeća od prvog leta prototipa sada već kultnog i legendarnog Boeinga 747. Ovaj zrakoplov možda nije komercijalno najuspješniji primjerak svoje vrste kako za proizvođača tako i za korisnike, ali prema skromnom mišljenju autora svakako je jedan od upečatljivijih.

Prije nastavka priče o nastanku, životu i sadašnjosti modela 747, pokušat ćemo staviti stvari u perspektivu. Naime, još danas aktualan dizajn ovog zrakoplova osvanuo je u isto vrijeme kada je Fiat u Italiji tržištu ponudio model 128 koji se poput suvremenika iz auto svijeta može smatrati vremešnim. Sve ovo se događalo pet godina prije no što je svijet ugledala prva izvedba ništa manje kultnog VW Golfa.

Priča o modelu 747 započinje Boeingovim neuspjehom na natječaju za veliki transportni zrakoplov C-5 za Zrakoplovstvo SAD te dogovorom s tvrtkom Pan American World Airways (Pan Am). Karizmatični osnivač i predsjednik Pan Ama Juan Trippe očito nije imao problema glavešine Boeinga nagovoriti na ovaj golemi projekt čiji cilj je bio tržištu ponuditi zrakoplov dvostruko kapacitetniji od tada aktualnog modela 707. U projekt je od početka uključen i proizvođač zrakoplovnih motora  Pratt & Whitney, tvrtka koja je razvila motor oznake JT9D, snažniji i efikasniji od tada uobičajenih tehničkih rješenja.

Na razvoju zrakoplova i izradi prototipa sudjelovalo je preko 50.000 ljudi, a iz više od 75.000 tehničkih crteža je za 16 mjeseci iznikao zrakoplov spreman za početak pokusnih letova. Uz razvoj zrakoplova tvrtka Boeing je nedaleko gradića Everett u saveznoj državi Washington, SAD sagradila zapreminom najveću zgradu na svijetu u kojoj se i danas, u njezinom proširenom izdanju nalaze proizvodne linije tvrtke Boeing. Povijest nam govori da je projekt na koncu bio vrlo uspješan, tvrtka Boeing je 2016. godine proslavila cijelo stoljeće postojanja i nastavlja dalje, a zasluge treba pripisati djelatnicima tvrtke koji su to omogućili.

Usprkos poteškoćama oko razvoja motora te onim "uobičajenim" izazovima koje možemo zamisliti kao sastavne za ovako velik projekt već krajem iste godine kada je obavljen prvi let prototipa, Boeing 747 je dobio uporabnu dozvolu od Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) u SAD. Nedugo zatim,  15. siječnja 1970. prvi 747 je predan na korištenje tvrtki Pan Am, a kuma mu je bila tadašnja prva dama SAD, Pat Nixon.

Od tada do danas je Boeing 747 proizveden u 1.548 primjeraka dok se u poslovnim knjigama tvrtke vode još 24 narudžbe što znači da proizvodnja ovog zrakoplova neće prestati još nekoliko godina iako su neke prognoze ukazivale da bi se to moglo dogoditi već krajem 2019. Iako omiljen među pilotima, posadom i putnicima koji u srcu nalaze mjesta za letenje, Boeing 747 je već početkom sedamdesetih godina bio pogođen naftnim krizama i recesijama koje su ga iz isplativog lako pretvarale u neisplativ modela zrakoplova.

Trenutno je u proizvodnji izvedba modela 747 označena kao "800", opremljena modernim General Electric GEnx  pogonskim motorima, uz napredni dizajn krila nastao po uzoru na Boeing 787 Dreamliner, no ako je suditi po kretanjima na tržištu, sva je prilika da će ovo biti i posljednja od osam (100, 200... 800) serija simpatičnog Jumbo Jeta.

Digitalne tehnologije, suvremeni materijali te sve pouzdaniji pogonski motori u prvi plan su gurnuli ekonomičnije dvomotorne zrakoplove moderne koncepcije koji mogu jednako dobro, ali uz manji trošak opsluživati duge linije za koje je Boeing 747 zamišljen. Ekonomska realnost jednako tako kuca na vrata drugog golijata, Airbus modela A380 pa iako još ima tvrtki koje nalaze isplativ model za korištenje ovih zrakoplova, čini se da su za njih nema neke dugoročne budućnosti u proizvodnji. Bilo kako bilo, od tih stotinjak godina koliko ljudi uspješno lete, u domeni civilnog zrakoplovstva posljednjih pola stoljeća je neizbrisivo obilježio upravo Boeing 747.

Ipak, čini se da je vrijeme ovakvih velikih putničkih zrakoplova općenito prošlo. Jučer je tako Airbus objavio da prestaje s proizvodnjom A380, najvećeg putničkog zrakoplova na svijetu kojega je u 14 godina proizvodnje isporučio 234 komada, a očekivao je skoro šest puta više. 

Prije skoro 16 godina povučen je iz upotrebe i jedini komercijalno dostupni supersonični putnički zrakoplov, Concorde (ruski Tu-144 praktički nije ni zaživio), a sada se povlače i ovi jumbo i superjumbo modeli iako su sa sobom donijeli nevjerojatan napredak u smislu ekonomičnosti i potrošnje goriva po putniku po prijeđenom kilometru, ali samo pod uvjetom popunjenosti preko 80%. 

Budućnost, u sadašnjim ekonomskim prilikama tako pripada manjim i sve sporijim putničkim i transportnim zrakoplovima.