Smellicopter – dron koji osjeti mirise koristeći antenu moljca

Malena bespilotna letjelica razvijena u SAD-u spaja robotiku, elektroniku i biologiju na do sada neviđen način te tako postaje leteći senzor za mirise koji može pomoći u traganju i spašavanju

Sandro Vrbanus srijeda, 9. prosinca 2020. u 19:56

Studentica doktorskog studija na sveučilištu Washington, Melanie Anderson, sa svojim je kolegama izradila prvi dron na svijetu koji ima mogućnost osjetiti mirise. No, u tome joj nisu pomogli senzori mirisa i kemikalija koje su izradili drugi znanstvenici, već – biologija. Ova malena bespilotna letjelica, koja izgleda poput drona vrijednosti desetak dolara s AliExpressa, na sebi nosi antene preuzete od pravih, živih moljaca.

Kombiniranjem prirodnih senzora mirisa, daleko osjetljivijih i bržih od onih elektroničkih, maleni dron, koji njegovi prigodno autori nazivaju Smellicopter može brzo i efikasno prepoznavati mirise u prostoru u kojem leti. Sposoban je i autonomno navigirati te odletjeti prema izvoru mirisa, a pritom je u stanju čak i prepoznavati i izbjegavati prepreke u letu. Za navigaciju u zatvorenom prostoru služi se kamerama i ugrađenim infracrvenim senzorima.

Letjelica s osjetom mirisa

Glavna inovacija na dronu je spomenuta antena, organ zadužen za prepoznavanje mirisa kod moljaca. Ona je spojena vrlo tankim žicama koje provode električne signale od antene prema elektroničkom sklopovlju, a tamo se događa bilježenje podražaja koje antena uhvati iz okoline. Antene su "posuđene" od duhanskog moljca (Manduca sexta), a dovoljno su osjetljive da mogu reagirati i na samo jednu molekulu s kojom se susretnu u zraku.

Jednom kada se antena otkine sa živog moljca ostaje "aktivna" kao senzor naredna četiri sata. Njezino se korisno vrijeme može produžiti pohranjivanjem antena u hladnjaku.

Moljčeva antena izbliza
Moljčeva antena izbliza

Voditeljica projekta kaže kako se nada da bi njezin izum mogao u budućnosti biti korišten u misijama traganja za, primjerice, mjestom gdje curi plin ili neeksplodiranim eksplozivnim napravama, tj. tamo gdje bi slanje ljudi bilo preopasno, a ključno je pronaći miris ili kemijski potpis kakvog predmeta ili materijala.