Vjerojatno ste kroz godine vidjeli kratice poput ovih u naslovu, pa se zapitali – što one znače, koje slovo predstavlja koju kompaniju i, naposlijetku, čemu zapravo to sve služi? Relativno nedavnim ulaskom Nvidije u društvo kompanija s tržišnom kapitalizacijom većom od bilijun dolara kratice su dobile novo slovo, a mi priliku za kratki povijesni pregled evolucije akronima koji opisuje "big tech" kompanije.

Kratica, kojom investitori označavaju takozvane "blue chip" dionice, vrijedne pozornosti i ulaganja u domeni tehnološke industrije, prvi se puta pojavila prije više od desetljeća. Tada je "big tech" činila skupina poznata kao GAFA – Google, Amazon, Facebook i Apple. Govorilo se tada o "velikoj četvorki" američkih tehnoloških divova, koji su iskazali svoju dominaciju, svaki u svojem području i tehnologijama, a u to vrijeme Microsoft nije zaradio svoju prisutnost u tom društvu. Navodno je tome "kumovao" suosnivač Googlea Eric Schmidt, ustvrdivši da korisnici ne vide Microsoft kao kompaniju koja predvodi revoluciju.

Kultni FAANG aktualan je i danas

No, kako se u svijetu tehnologije sve prilično brzo mijenja, a Microsoft je dobio nešto agilniju novu upravu 2014. godine, velika se "četvorka" pretvorila u "petorku" – nezgrapne kratice GAFAM (Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft). Na burzi se u međuvremenu pojavila i nova zvijezda, Netflix, što je dovelo do stvaranja nove ulagačke meke. Američki TV analitičar Jim Cramer popularizirao je tada bio kraticu FANG, koristio je od 2013., da bi je 2017, proširio i s još jednim A, pridodavši i Apple u elitno društvo. Tako je nastao legendarni naziv FAANG (Facebook, Amazon, Apple, Netflix, Google), kako neki i dalje zovu najveće i najpropulzivnije tehnološke tvrtke SAD-a i svijeta.

U svoje najbolje vrijeme, dionice skupine FAANG bile su zaslužne za gotovo 40% rasta dioničkog indeksa S&P 500, a 2021. godine ista skupina dionica činila je oko 19% ukupne vrijednosti najvrjednijih 500 kompanija svijeta.

Sljedeće promjene u nazivlju bile su kozmetičke naravi. Google je osnovao krovnu kompaniju Alphabet, Facebook Metu, pa su ulagači dobili još po jedan "A" i "M", umjesto "G" i "F", za stvoriti pamtljivi akronim. Dobili smo tako kompanije skupine MAMAA (bez Netflixa, dakle Meta, Amazon, Microsoft, Apple, Alphabet), pa se i ovaj akronim prilično "primio" u investicijskom žargonu.

Kreativnost ulagačkog žargona

Trend vječnih promjena nastavio se i posljednjih godinu-dvije, pa su revolucija umjetne inteligencije, i pomama za čipovima stvorili novu burzovnu zvijezdu, Nvidiju. U abecedni miks sada ulazi još jedno "N", a neki tu već pomalo računaju i Adobe – vjerojatno samo kako bi dobili zvučni i melodični akronim MANAMANA (Microsoft, Apple, Netflix, Alphabet, Meta, Amazon, Nvidia, Adobe).

Kreativnosti u ulagačkom svijetu ne manjka niti danas. Ulaskom Nvidije u krug kompanija vrijednih preko bilijun dolara netko je predložio novu "bilijunašku" kraticu MANGA (Microsoft, Amazon, Nvidia, Google, Apple), ili MATANA (Microsoft, Tesla, Apple, Nvidia, Alphabet), nastalu kratkotrajnim boravkom Tesle među "bilijunašima".

Nedavno se na taj trend netko duhovito nadovezao osmislivši još kreativniju skraćenicu "big tech" kompanija iz domene umjetne inteligencije, društvenih mreža, trgovine, Interneta i tehnologije – AGAMEMNON (Apple, Google, Amazon, Microsoft, Ebay, Meta, Nvidia, OpenAI, Netflix).

Bez obzira na koju od navedenih se kratica orijentirali i u koju od sastavnica investirali, sigurno je da ćete kupiti dionicu neke od kompanija, za koje se smatra da su najsnažniji predstavnici tehnološkog sektora i predvodnici digitalne revolucije. Tržišna valuacija kompanija iz paketa MANGA, primjerice, trenutačno je viša od 9 bilijuna dolara, dok one iz grupa FAANG i MAMAA vrijede ukupno oko 6 bilijuna dolara.