U potrazi za pametnijim računalom mapirali pola milijarde veza u mišjem mozgu, sličnom ljudskom
Detaljni podaci o mišjem mozgu istraživačima daju priliku da otkriju što biološki mozak čini pametnijim. A to bi pak moglo pomoći u razvoju pametnijih računala...
Istraživači s Baylor College of Medicine (BCM), Allenovog instituta i Sveučilišta Princeton stvorili su najveći 3D dijagram ožičenja mišjeg mozga, vrlo sličnog ljudskom, u nadi da će naučiti principe iz mozga koji bi mogli pomoći u napretku umjetne inteligencije.
Karta dostupna javnosti
Karta prikazuje zamršene strukture i veze otprilike 200.000 moždanih stanica i gotovo 500 milijuna sinapsi, sve skriveno u komadiću mišjeg mozga ne većem od zrna pijeska.
Ovaj skup podataka jedinstven je po tome što uključuje snimke uzoraka aktivnosti izazvane raznim složenim vizualnim poticajima, u rasponu od isječaka s YouTubea do holivudskih filmova, za približno 75.000 moždanih stanica. Karta i skup podataka o 500 milijuna sinapsi sada su dostupni javnosti.
Istraživači su na karti radili punih pet godina, u tri različite faze. Istraživanje je bilo usmjereno na vizualni neokorteks, područje mozga kritično za vizualnu percepciju. U prvoj fazi prikupljena su mjerenja tipične moždane aktivnosti živog miša, a riječ je o više od 70.000 slika aktivnih moždanih stanica. Zatim su mali dio mišjeg mozga narezali na više od 25.000 ultra tankih komadića i elektronskom mikroskopijom snimili više od 150 milijuna slika u visokoj rezoluciji.
Obrnuti inženjering
Istraživanje je dio programa Strojna inteligencija iz kortikalnih mreža (MICrONS), čiji je cilj poboljšati algoritme strojnog učenja i umjetnu inteligenciju obrnutim inženjeringom moždane kore, odgovorne za više funkcije poput planiranja i zaključivanja u sisavaca.
Karta će biti neprocjenjiva za neuroznanstvenike koji pokušavaju shvatiti kako mozak obrađuje informacije zajedno s neokortikalnim krugovima, kao i za istraživače koji pokušavaju shvatiti kako liječiti moždane bolesti koje uključuju neispravno ožičenje ili veze, tvrde istraživači.
Programi gluplji od miša
"Računalni programi prošli su kroz veliku revoluciju u posljednjem desetljeću, ali nešto još uvijek nedostaje: današnje programe je lako zavarati i loše generaliziraju nove situacije. Na mnogo su načina gluplji od miša", rekao je dr. Xaq Pitkow, izvanredni profesor neuroznanosti i jedan od vodećih znanstvenika MICrONS -a.
Novi, iznimno detaljni podaci o mišjem mozgu istraživačima sad daju priliku da otkriju što biološki mozak čini pametnijim. A to bi pak moglo pomoći u razvoju pametnijih računala.
