Naš čitatelj Dominik Klečina na papiru formata A4 olovkom je iscrtao gustu mrežu tranzistora, vodova, sabirnica i funkcionalnih blokova koji čine fizički raspored legendarnog Intela 4004.

Takav prizor danas izgleda neobično, ali prije su se za računalno projektiranja upravo krositile olovke, veliki stolovi, prozirne folije i fotografska oprema kao ključni alati u projektiranju čipova i izradi fotomaski iz kojih su nastajali prvi mikroprocesori.

Klečinin crtež je ručna reprodukcija već postojećeg prikaza fizičkog rasporeda Intela 4004. Time je na papiru, u znatno manjem formatu, demonstrirao koliko je zamršeno izgledala struktura čak i jednog od najranijih mikroprocesora.

Htio je izazov

“Kako u slobodno vrijeme crtam i ponekad i zarađujem od svojih crteža, bilo osobni portreti ili neki tematski crteži (...) pitao sam se što je najkompleksnija stvar koju mogu nacrtati. (…) Zato sam otvorio sliku prvog mikroprocesora na svijetu. Iako sam već godinama prije proučavao računalno sklopovlje, ovoga puta sam detaljno proučio svaki detalj u slici Intela 4004 i kada sam ga proučio rekao sam si da ga mogu nacrtati”, objašnjava nam Klečina.

Kao predložak nije koristio originalne Intelove sheme ni proizvodne maske, nego ilustraciju s engleskog članka o Intelu 4004 na Wikipediji. Sliku je ispisao na papir, a zatim je koristio kao predložak. Najprije je crtao pravilnije dijelove, poput indeksnih i adresnih registara, nakon čega se kretao prema rubovima i postupno popunjavao unutrašnjost procesora.

“Jedina područja koja su bila jako zahtjevna za vjerno precrtati bila su Adder Control s lijeve strane OPA Decodera i Address Register And Indeks Register Control Logic s desne strane OPR Decodera; taj zadnji dio je bio potpuno kaotično polje tranzistora i žica, ali ljudski mozak je jako dobar u improvizaciji što znači da čak i onda kada sam vidio da neke strukture nisam uspio precizno nacrtati, uspio sam prilagoditi crtež onome što sam već nacrtao umjesto da sve izbrišem i krenem ispočetka. Ipak smatram da je i taj dio mikroprocesora prepoznatljiv jer sam veće strukture i spojeve žica vjerno predstavio”, kaže Klečina.

Crtež je dovršio tijekom četiri radna dana raspoređenih na nekoliko tjedana.

Klečina kaže da mu je ovaj projekt dodatno približio složenost razvoja procesora i pokazao mu koliko su preciznosti, planiranja i strpljenja zahtijevali čak najraniji modeli poput Intela 4004, na čijim su temeljima nastajale kasnije generacije čipova.