Globalni trend regulacije digitalnih medija: nakon Australije, Kanada uvodi poreze za streaming
Globalni trend regulacije digitalnih platformi uzima maha, s različitim pristupima prilagođenim lokalnim uvjetima. Kanada i Australija privlače pažnju svojim propisima o digitalnim platformama pa se slične odluke donose ili planiraju diljem svijeta.
Kanadska komisija za radio-televiziju i telekomunikacije (CRTC) nedavno je donijela odluku koja će značajno utjecati na način poslovanja digitalnih platformi i streaming servisa u toj zemlji.
Kanadski model
Od rujna 2024. godine, velike online streaming platforme, kao Alphabetove i Metine, Spotify i Apple Music bit će obvezne platiti 5 posto od svojih kanadskih prihoda za potporu domaćem sustavu emitiranja. Ova regulativa, koja će se primjenjivati na usluge s godišnjim prihodima od najmanje u vrijednosti 17 milijuna eura, očekuje se da će generirati oko 140 milijuna eura godišnje. Sredstva će biti usmjerena u različite sektore, uključujući lokalne vijesti, sadržaj na francuskom jeziku, sadržaj za manjine, te sadržaj koji stvaraju i koji su namijenjeni marginalizirane zajednice.
Odluka CRTC-a naišla je na različite reakcije u industriji. Dok kanadski kreatori sadržaja pozdravljaju ovu inicijativu, velike streaming kompanije izrazile su svoje protivljenje. Motion Picture Association-Canada, koja zastupa Netflix, Disney i druge, podnijela je zahtjev za sudsku reviziju, tvrdeći da CRTC-ova odluka nema pravnu osnovu i da je nerazumna. "CRTC je postupio nerazumno prisiljavajući strane online pothvate da doprinose sredstvima za podršku proizvodnji vijesti," navodi se u pravnom podnesku. CRTC brani svoju odluku, ističući da će financiranje biti usmjereno na područja neposredne potrebe u sustavu emitiranja, poput lokalnih vijesti na radiju i televiziji, kao i sadržaja na francuskom jeziku i za autohtone narode.
Australski model
Kanadska odluka nadovezuje se na odluke drugih zemalja pa možemo reći da se radi o globalnom trendu regulacije digitalnih platformi. Posebno je zanimljiv primjer Australije, koja je poduzela slične korake u regulaciji odnosa između digitalnih platformi i tradicionalnih medija.
Australija je 2021. godine uvela Zakon o pregovaranju za medije (News Media Bargaining Code). Za razliku od kanadskog pristupa izravnog oporezivanja, australski zakon zahtijeva od digitalnih platformi poput Googlea i Facebooka da pregovaraju o plaćanjima s lokalnim medijskim kućama za korištenje njihovog sadržaja kako bi se zaštitili lokalni i regionalni mediji Rezultati australskog pristupa bili su značajni. Google i Facebook sklopili su brojne ugovore s australskim medijskim kućama, osiguravajući im nove izvore prihoda. Procjenjuje se da je ovaj zakon generirao više od 200 milijuna australskih dolara godišnje za australsku medijsku industriju.
Međutim, Meta je nedavno odlučila ne obnoviti svoje ugovore s australskim medijskim tvrtkama za plaćeni sadržaj vijesti, tvrdeći da vijesti čine samo mali dio sadržaja na njezinim platformama i ne utječu značajno na angažman korisnika. Ova odluka naišla je na kritike australske vlade i medijskih organizacija, koje optužuju Metu da je odustala od svoje odgovornosti za potporu lokalnom novinarstvu.
Australska vlada, predvođena premijerom Anthonyjem Albaneseom, kritizirala je Metin stav i razmatra prisiliti Metu da pregovara o plaćanjima ili će se suočiti sa značajnim kaznama.
Usporedbe modela
Dok australski model potiče izravne pregovore između platformi i medija, kanadski pristup stvara centralizirani fond. Obje metode imaju za cilj podržati lokalno novinarstvo i produkciju sadržaja, ali s različitim mehanizmima implementacije. Kritičari kanadskog modela tvrde da bi centralizirani fond mogao biti manje učinkovit u usmjeravanju sredstava gdje su najpotrebnija, dok zagovornici ističu da osigurava pravedniju raspodjelu resursa, posebno za manje i marginalizirane zajednice.
Kanada i Australija privlače pažnju svojim novim propisima o digitalnim platformama pa se slični potezi odvijaju diljem svijeta. Zemlje od Europe do Južne Amerike traže načine kako regulirati tehnološke divove i zaštititi lokalne medije i kulturnu produkciju.
Brazilski ministar komunikacija, João Silva: "Moramo osigurati budućnost našeg novinarstva u digitalnom dobu."
Francuska predvodi
Francuska se ističe kao predvodnica u Europskoj uniji po pitanju regulacije digitalnih platformi. Ministrica kulture, Marie Dupont, izjavila je: "Naš cilj je osigurati pravednu naknadu za stvaratelje sadržaja i očuvati našu kulturnu raznolikost."
Ključne francuske inicijative uključuju: Provedbu EU Direktive o autorskim pravima, koja zahtijeva da platforme poput Googlea plaćaju izdavačima za korištenje dijelova njihovog sadržaja, obvezu streaming servisa da ulažu dio prihoda u francusku i europsku produkciju, Uuvođenje 3 posto poreza na prihode od digitalnih usluga za velike tehnološke tvrtke.
Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD razmatraju
Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra uspostavu "Jedinice za digitalna tržišta" za regulaciju tehnoloških divova. Glasnogovornik britanske vlade izjavio je: "Proučavamo australski model i razmatramo kako bismo mogli primijeniti slične principe u našem kontekstu."
U Sjedinjenim Američkim Državama, iako nema sveobuhvatnog saveznog zakona, vode se rasprave o podršci lokalnim medijima. Senatorica Amy Klobuchar predložila je zakon koji bi olakšao kolektivno pregovaranje medija s platformama.
Od Španjolske do Brazila
Španjolska je još 2014. pokušala uvesti “Porez na Google", što je dovelo do privremenog gašenja Google Newsa u zemlji. Njemačka je implementirala dijelove EU Direktive o autorskim pravima. Brazil razmatra zakonodavstvo slično australskom Kodeksu o pregovaranju medija. Ministar komunikacija, João Silva, izjavio je: "Moramo osigurati budućnost našeg novinarstva u digitalnom dobu."