Otvoreno pismo, objavljeno kao plaćeni oglas u vodećim svjetskim novinama, poziva na "suvremeno tumačenje" pravila EU-a o zaštiti podataka potrošača. Ovo pismo ne bi trebalo biti nikakvo iznenađenje jer se već dugo s druge strane Atlantika čuje nezadovoljstvo, koje prema napisima nekih blogera prerasta u poziv na bunt. Možda je upravo i zato došlo do ovog pisma kako bi se nezadovoljnom dijelu američke tehnološke javnosti pokazalo da se čini neki korak u pritisku na EU.

Zuckerberg je postupio diplomatski i potaknuo, uz američke, i europske predstavnike kompanija i akademske zajednice da se pridruže apelu. Supotpisnici su odabrani europski predstavnici: Italije (Prada), Njemačke (SAP), Švedske (Spotify), Francuske (Publicis Groupe) i mnogi drugi.

GDPR ometa inovacije

Pismo tvrdi da trenutni propisi, posebice Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), ometaju inovacije u području umjetne inteligencije u Europi. Upozoravaju da bez jasnih i dosljednih pravila koja omogućuju korištenje europskih podataka, regija riskira zaostajanje u globalnoj utrci umjetne inteligencije. Problem je u tome što se regulatorne smjernice EU-a nejednako provode u zemljama članicama EU-a.

Za dobrobit Europljana

Potpisnici naglašavaju važnost AI modela otvorenog koda u poticanju inovacija i održavanju tehnološke prednosti Europe. Ističu da Europa ima više developera otvorenog koda od Sjedinjenih Država, ali upozoravaju da fragmentirana regulativa koči razvoj i sprječava Europu da ostvari svoj puni potencijal u umjetnoj inteligenciji.

Pismo poziva na usklađene, dosljedne, brze i jasne odluke regulatora za zaštitu podataka kako bi se omogućilo korištenje europskih podataka u obuci umjetne inteligencije za dobrobit Europljana. Tehnološki čelnici tvrde da bez takve regulatorne jasnoće i podrške, Europa riskira gubitak prednosti u ovom ključnom području tehnološkog razvoja.

Tvrde ono što mnogi znaju, a to je da je Europa postala manje konkurentna i inovativna u usporedbi s drugim regijama zbog nedosljednog regulatornog odlučivanja. Potpisnici upozoravaju da bi EU mogao propustiti potencijalne ekonomske koristi umjetne inteligencije, citirajući istraživanja koja procjenjuju da bi generativna umjetna inteligencija mogla povećati globalni BDP za 10 posto u sljedećem desetljeću. 

Fragmentirani pristup regulaciji

Tehnološki lideri posebno kritiziraju fragmentirani pristup regulaciji zaštite podataka diljem EU-a. Tvrde da su intervencije europskih tijela za zaštitu podataka stvorile neizvjesnost o tome koje se vrste podataka mogu koristiti za obuku modela umjetne inteligencije. Ova neizvjesnost, kako tvrde, sprječava novu generaciju AI modela da razumiju ili odražavaju europsko znanje, kulturu i jezike. Odnosno prevedeno, ne dozvoljavate nam da "požanjemo" berićetno polje podataka od europskih korisnika i njima treniramo naše modele.

Nedavna odluka Mete da obustavi planove za prikupljanje podataka od europskih korisnika za obuku svojih AI modela, nakon pritiska regulatora za zaštitu privatnosti, navodi se kao primjer regulatornih izazova s kojima se suočavaju tehnološke tvrtke u EU-u. U pismu se tvrdi da bi takva ograničenja mogla spriječiti obuku europskih AI modela na europskim podacima, potencijalno ostavljajući kontinent iza globalnih konkurenata.

Hoćemo podatke!

Međutim, paradoksalno u cijeloj situaciji je da EU predvodi u regulaciji umjetne inteligencije Zakonom o umjetnoj inteligenciji koji je stupio na snagu ranije ove godine. Ovaj zakon ima za cilj spriječiti zlouporabu AI tehnologije i zahtijeva od tvrtki da ispune zahtjeve transparentnosti, objave detaljne izvještaje o sadržaju korištenom u obuci AI-a i provedu sigurnosne testove prije lansiranja AI proizvoda. Međutim, da bi se uopće došlo do proizvoda umjetne inteligencije koje pokušava regulirati zakon, treba skupiti legalno mnoštvo podataka i u tom grmu leži zec, odnosno poriv za ovo pismo.