Dodaci prehrani su - prema definiciji koju se koristi i u zakonskoj regulativi njihove distribucije i prodaje - pripravci u doziranom obliku čija je svrha dopuniti uobičajenu prehranu, a koji predstavljaju koncentrirane izvore hranjivih ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziološkim učinkom. Definicija je prilično uopćena, pa su - na krilima globalnog promoviranja 'zdravoga življenja' i alternativno-medicinskog pristupa zdravlju - u dodatke prehrani utrpane skoro sve kemikalije koje nisu na popisu otrova, a mogu se nagurati u kapsule, tablete, vrećice praha ili kapi, te (što je još bitnije) upakirati u marketinški privlačnu ambalažu i (što je najbitnije) skupo prodavati u običnim trgovinama masovno i slobodno, bez recepta.

Istraživanja američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju da 52% Amerikanaca svakodnevno uzima barem jedan vitamin ili neki drugi dodatak prehrani. Kao nacija, Amerikanci na takve proizvode troše 31 milijardu dolara godišnje, što uopće nije zanemariva svota. Podaci iz drugih izvora pokazuju da ni u ostalim regijama 'razvijenog svijeta' situacija nije bitno drukčija.

Temeljito preispitivanje korisnosti dodataka prehrani

S porastom popularnosti, prodaje i konzumacije dodataka prehrani, pojavio se velik broj znanstvenih istraživanja o njihovoj (ne)učinkovitosti - uključujući i novu, vrlo opsežnu analizu tima znanstvenika s Johns Hopkinsa - svi odreda s podjednakim rezultatima: nijedno ozbiljnije istraživanje nije uspjelo dokazati zdravstvenu korist za većinu dodataka prehrani.

Za do sada najopsežniju analizu, objavljenu prije tri tjedna u stručnom časopisu Annals of Internal Medicine, istraživači s Johns Hopkinsa su prikupili podatke iz 277 randomiziranih kliničkih studija na ukupno 992.129 ispitanika iz svih svjetskih regija. Povezanost s općim mortalitetom ili obolijevanjem od srčanih bolesti (koronarna bolest, moždani udar i srčani udar) ispitana je za 16 vitamina ili drugih dodataka prehrani, te za osam najčešće preporučivanih dijeta.

Od dodataka prehrani analizirani su antioksidansi, beta-karoten, vitamin B-kompleks, multivitaminski pripravci, selen, vitamin A, vitamin B3 / niacin, vitamin B6, vitamin C, vitamin E, vitamin D, kalcij, kao i kombinacija kalcija i vitamina D, te folna kiselina, željezo i omega-3 masne kiseline. Dijetalni režimi koji su proučavani u istraživanju bili su: mediteranska dijeta, dijeta bez zasićenih masti, modificirani unos masti (dijeta s više nezasićenih masti), dijeta s redukcijom svih masnoća, dijeta s redukcijom unosa soli kod zdravih i ljudi s visokim krvnim tlakom, ALA-dijeta (s povećanim alfa-linolenskim kiselinama iz orašastih plodova, sjemenki i biljnih ulja), te dijeta s povećanim unosom omega-3 masnih kiselina.

Rezultati analize nisu pokazali statistički dokazivu vezu s povećanim ili smanjenim rizikom od smrti ili zdravlja srca za većinu dodataka, uključujući multivitamine, selen, vitamin A, vitamin B6, vitamin C, vitamin E, vitamin D, kalcij i željezo.

Što od svega toga ipak valja?

U pet studija u kojima je 3.680 ispitanika s visokim krvnim tlakom stavljeno na dijetu s niskim sadržajem soli, rizik od smrti zbog bolesti srca smanjio se za 33%, što se smatra statistički značajnom vrijednošću.

U 41 studiji s ukupno 134.000 sudionika proučavan je zdravstveni utjecaj dijetalne prehrane s povećanim unosom omega-3 masnih kiselina i pronađena je statistička povezanost sa smanjenjem rizika od srčanog udara za 8% i smanjenjem nastanka koronarne bolesti srca za 7%, u usporedbi s ispitanicima koji nisu bili na toj dijeti.

Na temelju 25 studija provedenih na 25.000 zdravih ljudi, pokazalo se da je folna kiselina povezana s 20% nižim rizikom od moždanog udara. No, to smanjenje rizika registrirano je u Kini, gdje tradicionalna prehrana (riža!) ne osigurava dovoljan unos folne kiseline hranom. U regijama gdje ljudi u svojoj prehrani prirodno dobivaju dovoljno folne kiseline, nisu utvrđeni korisni učinci njenog uzimanja u obliku dodatka prehrani.

A što od toga ne valja?

Od ukupno 277 analiziranih, u dvadeset studija je istraživan dugoročni učinak uzimanja kombinacije kalcija i vitamina D kao dodatka prehrani. Od 42.072 ispitanika, njih 3690 je tijekom promatranog razdoblja pretrpjelo moždani udar, što prema statističkim mjerilima upućuje na 17% veći rizik za nastanak moždanog udara kod osoba koje koriste tu kombinaciju kao dodatak prehrani. Kada je analizirano uzimanje sâmog kalcija ili sâmog vitamina D, nije bilo dokaza niti o zdravstvenim rizicima rizike niti o koristi.

Jedna od autorica studije, dr. Erin D. Michos, profesorica medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins i ravnateljica Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Ciccarone, sažela je rezultate jednostavnim zaključkom: “Ljudi u dijetetskim dodacima i dalje uporno traže panaceju, mitski čarobni sastojak za održavanje zdravlja i dugog života, ali panaceja jednostavno ne postoji. Umjesto trošenja novca na kapsule, praške, tablete i kapi, ljudi bi se trebali usredotočiti na zdravu prehranu, jer znanstveni podaci argumentirano dokazuju da su dodaci prehrani zdravim ljudima posve beskorisni, a bolesnicima ne mogu zamijeniti ili poboljšati učinke medicinske terapije i dijetalnih mjera.“

"Naša analiza sadrži jednostavnu poruku da velika većina multivitamina, minerala i različitih dijetalnih režima nema mjerljiv učinak na dužinu života ili na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti", potvrdio je i glavni autor studije Safi U. Khan, asistent na Sveučilištu West Virginia.

Dodaci prehrani u vidu nebrojeno bogate lepeze (multi)vitaminskih, mineralnih i mikroelementarnih suplemenata su agresivno i atraktivno marketinški promovirana i ekstremno profitabilna skupina proizvoda, koja je - prema svim dostupnim kliničkim, znanstvenim i statističkim pokazateljima - od koristi samo profitu proizvođača, ali ne i zdravlju i džepu kupaca.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}